Rusija je odbacila svaku mogućnost zamrzavanja rata protiv Ukrajine ako se ne ispune zahtjevi Moskve, poručio je visoki ruski diplomat. Kremlj i dalje ustraje na svojim ratnim ciljevima, dok Kijev te uvjete smatra neprihvatljivima, piše Kyiv Post.

Moskva ne odustaje od svojih uvjeta
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Mihail Galuzin izjavio je da Rusija neće pristati na zamrzavanje rata ako se ne riješe, kako ih je nazvao, temeljni uzroci sukoba. "Kao što je ruski predsjednik Vladimir Putin više puta rekao, nikakvo zamrzavanje nije moguće bez uklanjanja temeljnih uzroka ove krize", rekao je Galuzin za državnu agenciju TASS.

Njegovi komentari sugeriraju da Moskva i dalje ne namjerava podržati puki prekid borbi bez osiguravanja svojih širih političkih i teritorijalnih zahtjeva.

Kritike na račun Kijeva i Washingtona
Galuzin je u nastavku optužio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da je "potpuno izgubio dodir sa stvarnošću" i da pokušava eskalirati sukob. Njegove izjave dolaze u trenutku dok Moskva kritizira ukrajinske napade na ciljeve unutar Rusije, uključujući energetsku infrastrukturu i postrojenja povezana s Kaspijskim naftovodnim konzorcijem (CPC).

Galuzin je te napade nazvao terorističkima i pozvao međunarodnu zajednicu na reakciju. Posebno je ukazao na SAD i europske zemlje čije su energetske tvrtke dioničari u CPC-u. Također je kritizirao američku vojnu i obavještajnu potporu Ukrajini te je pristup Washingtona ocijenio kontradiktornim.

"Nastavak opskrbe kijevskog režima američkim oružjem, pružanje obavještajnih podataka i druga pomoć govore sami za sebe", rekao je Galuzin i ustvrdio da je takva potpora nespojiva s naporima za postizanje mira. Osvrnuo se i na nedavne izjave američkog državnog tajnika Marca Rubija da Washington nije "nepristrani posrednik" te je dodao da Moskva to pitanje postavlja tijekom kontakata sa Sjedinjenim Državama.

Poruke o diplomaciji i pripremama za dugi rat
Unatoč odbijanju zamrzavanja sukoba, Moskva i dalje tvrdi da je otvorena za diplomaciju. Galuzin je rekao da je Rusija spremna ostvariti svoje ciljeve uzimajući u obzir dogovore iz Anchoragea i da je diplomatsko rješenje moguće ako postoji dovoljno političke volje.

Međutim, druge izjave ruskih dužnosnika pokazuju da je Moskva daleko od prihvaćanja jednostavnog prekida vatre. Posebni izaslanik ruskog ministarstva vanjskih poslova Rodion Mirošnik nedavno je izjavio da bi se Rusija trebala pripremiti za dugotrajan rat, jer smatra da je kraj borbi malo vjerojatan u bliskoj budućnosti.

Slično je u lipnju poručio i ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, koji je rekao da Moskva neće pristati na prekid borbi duž trenutačne linije bojišnice kao preduvjet za pregovore. Pojasnio je da je Rusija već jednom bila prevarena tijekom neuspjelih pregovora 2022. godine.

Putinovi zahtjevi i odbijanje razgovora
Kao dio potencijalnog mirovnog sporazuma, Kijev je više puta predlagao zamrzavanje sukoba duž trenutačnih linija bojišnice. Ruski predsjednik Vladimir Putin, s druge strane, inzistira na tome da bi bilo kakvo rješenje zahtijevalo od Ukrajine predaju cijele regije Donjeck, uključujući i područja koja ruske snage nisu uspjele zauzeti.

Predsjednik Zelenski u više je navrata tražio izravne razgovore s Putinom, među ostalim i otvorenim pismom 4. lipnja u kojem je pozvao na sastanak, kao i pozivom na susret na marginama samita G7. Putin je odbacio ideju o hitnim razgovorima i na Međunarodnom gospodarskom forumu u Sankt Peterburgu izjavio da je takav sastanak besmislen, piše index.