Međunarodna konferencija, tema koje je 'Obrazovanje odraslih u europskom prostoru obrazovanja' a koju su organizirali Filozofski fakultet i DVV International - Ured u Sarajevu, okupila je 90 stručnjaka iz BiH, zemalja regije i Europe s ciljem otvaranja prostora za sagledavanje uloge obrazovanja odraslih u stvaranju europskog prostora obrazovanja (EEA) te ukazivanja na potrebu za stalnim inoviranjem zakonskih rješenja.

Prema riječima predsjednice Organizacijskog odbora, doc.dr. Amine Isanović Hadžiomerović, jedan od ciljeva skupa jest zakonodavnim vlastima skrenu pozornost na znanstvenu zajednicu, istraživanja i nalaze do kojih dolaze istraživači te ih uvažiti prilikom izrade zakonskih rješenja. 

- Obrazovanje odraslih je živa tvar koja treba agilno odgovoriti na potrebe, pomoći odraslim osobama suočiti se s izazovima koje se pred njih postavlja. Tu ne mislim samo na profesionalne kompetencije, već i na sadržaje koji vode unaprjeđenju kvalitete života, pojasnila je Isanović Hadžiomerović te kao primjer uvažavanja i ulaganja u istraživanja znanstvene zajednice navela Hrvatsku i Sloveniju, koje sustavno pružaju podršku pojedincima u njihovu nastojanju da stalno uče i usavršavaju se. Iako su veliki izazovi u obrazovanju odraslih, posebno u vrijeme ekspanzije digitalizacije, Isanović Hadžiomerović smatra da, unatoč svemu, ljudi ipak i dalje žele kontakt. Kako je dodala, digitalizacija može pomoći u nekim brzim rješenjima no, kada je riječ o životnim pitanjima, ljudi i dalje vole komunicirati licem mu lice, na osobnoj razini. 

- Obrazovni programi često nemaju isključivo svrhu ljudima pomoći usvojiti kompetencije, već im pomoći pronaći sebe, svoj put. Obrazovanje odraslih je vrlo široko područje koje obuhvaća i dio koji se odnosi na individuu, na mentalno zdravlje, a onda i na kompetencije i doprinos zajednici, tržištu rada, društvu…, istaknula je te, uz ocjenu da ljudi u BiH vole i žele učiti, ukazala na potrebu da se osigura financijska sredstva koja će podržavati tu njihovu želju. 

- Sve dok je sudjelovanje u nekom obrazovnom programu uvjetovano time ima li netko novaca to i platiti, ne možemo očekivati porast sudjelovanja. U BiH, prema anketi o obrazovanju odraslih, koju se radi na europskoj razini, sudjelovanje u obrazovanju odraslih je ispod europske razine, što treba unaprijediti, naglasila je Isanović Hadžiomerović te ukazala i na potrebu rada na stvaranju zajednice stručnjaka, prepoznavanju kompetencije andragoga, na podršci obrazovnim programima koji vode unaprjeđenju andragoga. 

- Ne treba sve trendove nekritički prihvaćati, treba ih kontekstualizirati, napraviti pogodno tlo da oni zažive u našem okrožju, poručila je. 

Obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje ugrađeni su u nekoliko posljednjih dokumenata i inicijativa EU-a usmjerenih izgradnji otpornijih, održivijih i uključivijih sustava obrazovanja širom Evrope.