Generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres proslijedio je predsjedniku Vijeća sigurnosti UN-a Pedru Comissáriju Afonsu 65. izvještaj visokog predstavnika o implementaciji Mirovnog sporazuma u BiH. Izvještaj pokriva period od 16. oktobra 2023. do 15. aprila 2024. godine. Visoki predstavnik Christian Schmidt navodi da je izvještajni period obilježio napredak Bosne i Hercegovine ka integracijama u Evropsku uniju, ali i neviđeni napadi na Opći okvirni sporazum za mir (GFAP).

U izvještaju se navodi da je odluka Evropskog vijeća o otvaranju pregoivora sa BiH bila dobrodošao doprinos naporima da se zaštiti stabilnost zemlje u svjetlu geopolitičkih i unutrašnjih izazova, te da daju poticaj za svoje ubrzan napredak. Na to treba gledati i kao na priznanje truda – prije svega od strane političkih stranaka sa sjedištem u Sarajevu koje čine koaliciju, tzv Trojku – da se angažiraju odgovorno i konstruktivno za zajednički interes, odnosno unapređenje EU aspiracija BiH i time dobrobit svih njenih građana. Sposobnost prevazilaženja individualnih, stranačkih, etničkih ili entitetskih interesa za općte dobro nije slabost već snaga. Mora se podsticati a ne kažnjavati ili eksploatirati. Mora se postaviti kao standard za političko vodstvo u BiH.

Odluka Evropskog vijeća menja igru u pogledu mogućnosti koje se otvaraju BiH. Visoki predstavnik je intenzivno radio na podršci ovoj odluci u smislu uslova koje je neophodno ispuniti.

Međutim, to je nedovoljno da se suprotstavi prijetnjama stabilnosti BiH. Vlasti bh. entiteta Republike Srpske (RS) na čelu sa predsjednikom RS i liderom SNSD-a Miloradom Dodik aktivno podrivaju državu BiH, njene nadležnosti i institucije, a time i GFAP.

Njihova prijetnja da će paralizirati državne organe blokiranjem njihovog rada i donošenja odluka predstavlja prijetnju funkcionalnosti države i njenoj sposobnosti da izvršava svoje odgovornosti. Njihova prijetnja da će nastaviti s jednostranim povlačenjem RS iz ustavnog, zakonskog i institucionalnog okvira države – uključujući Oružane snage BiH i državni poreski, pravosudni i izborni sistem – predstavlja prijetnju uspostavljanjem paralelnog okvira RS. Svi politički akteri moraju da izraze svoju bezuslovnu posvećenost GFAP-u, te BiH i njenoj državnosti i teritorijalnom integritetu.

- Ova obaveza djelimično nedostaje - upozorava Schmidt.

Nastavljen je nezapamćen pritisak na pravosudne institucije. Osim što promovira ukidanje Suda BiH i Tužilaštva BiH, vladajuća koalicija RS podriva BiH Ustavni sud kao čuvara ustavno-pravnog poretka BiH.

Izazovi instituciji i mandatu visokog predstavnika također su se nastavili nesmanjeno. To uključuje zapaljivu retoriku, ali i radnje da se potkopa poštovanje međunarodna ad hoc institucija visokog predstavnika, a time i njegovu sposobnost da provede mandat GFAP-a. Predstavnici vladajuće koalicije RS eklatantno zloupotrebljavaju institucije BiH u unapređenje ovog cilja. Konačna nadležnost za tumačenje GFAP-a u potpunosti je povjerena visokom Predstavnik, a ne entitetu.

Ove akcije stranaka vladajuće koalicije u RS idu ruku pod ruku sa njihovim zakonodavnim inicijativama u samoj RS, koje ograničavaju građanski prostor kako bi ućutkali, obeshrabrili, prijetili i na kraju kažnjaval različita politička mišljenja.

Ako se s njima nastavi, ove radnje bi mogle dovesti do de facto ako ne i de jure raspada države BiH, za šta se kontinuirano zalaže predsjednik RS Milorad Dodik. Ovo bi bio scenario sa teškim posljedicama.

Cjelokupno političko okruženje je plodno tlo za prijetnje tranzicionoj pravdi. Tu je nazadovanje u nastojanjima javnosti da se suoči s prošlošću i alarmantan nivo etnonacionalističkog historijskog revizionizma, negiranja genocida i drugih ratnih zločina kao i veličanje ratnih zločinacai. Ovi trendovi su bili usko povezani sa opštim nazadovanjem demokratije, poštovanjem ljudska prava i vladavina prava, koji povećavaju nepovjerenje i polarizaciju unutar društva. A predznak ovoga je stalni pad odnosa među zajednicama u Srebrenici u protekle dvije godine.

Nastavljeni su incidenti protiv povratnika. Postojao je stalan priliv prijava o nasilju  ili provokacijama protiv povratničke populacije, što dodatno pothranjuje osjećaj nesigurnosti među ovom populacijom, navodi se, između ostalog, u izvještaju visokog predstavnika Vijeću sigurnosti UN-a, piše Fena.