CHRISTINE Lagarde objavila je da se povlači s mjesta predsjednice Europske središnje banke devet mjeseci prije isteka mandata. Kao razlog je navela želju da može slobodno govoriti o svjetskim zbivanjima i suprotstaviti se, kako kaže, "iskrivljavanju istine", prenosi The Guardian.

Ovom je najavom prekinula višemjesečna nagađanja o svojoj budućnosti u ESB-u. Lagarde je potvrdila da će dužnost napustiti u ožujku iduće godine, a ne u listopadu. Objasnila je da je pravila o neutralnosti koja nalaže njezina funkcija sprječavaju u sudjelovanju u raspravama o ključnim financijskim i ekonomskim pitanjima.

Odluku je priopćila na kraju konferencije za medije na kojoj je obrazložila potez ESB-a o zadržavanju kamatnih stopa. Ključna depozitna stopa ostaje na 2,5 posto, iako je inflacija prošlog mjeseca porasla na 3,8 posto, što je njezina najviša razina od rujna 2023.

 
"Želim slobodu govora"
Lagarde je izjavila: "Želim imati slobodu govora, slobodu izražavanja i slobodu da se angažiram oko tema koje nisu vezane uz monetarnu politiku." Istaknula je da su dužnosnici ESB-a obvezani strogim pravilima o nestranačkom djelovanju.

"Obvezni smo biti neutralni; situaciju komentiramo isključivo kroz prizmu monetarne politike", rekla je Lagarde i dodala da je takav mandat "cijena koju plaćamo za neovisnost". Naglasila je kako joj više nije ugodno šutjeti o širim globalnim problemima. "Zanima me istina, a vidim da se ona često narušava i da joj proturječe razne dezinformacije", izjavila je, ali pritom nije navodila detalje.

Nakon više od dva desetljeća na vodećim međunarodnim ekonomskim i financijskim pozicijama, smatra da još može dati svoj doprinos. "Postoje stvari koje mogu reći - hoće li me ljudi slušati ili ne, to je druga priča. No, osjećam da te stvari trebam izreći, a to ne mogu na svojoj trenutnoj poziciji."

Počinje utrka za nasljednika
Njezinim prijevremenim odlaskom otvara se proces izbora novog čelnika ESB-a u vrijeme dok se eurozona suočava sa slabim rastom i inflacijom iznad ciljanih razina. Bivša čelnica Međunarodnog monetarnog fonda spominje se kao moguća kandidatkinja za preuzimanje Svjetskog gospodarskog foruma (WEF), koji se svake godine u siječnju sastaje u Davosu.

Osnivač WEF-a Klaus Schwab odstupio je prošle godine nakon optužbi za financijske i etičke nepravilnosti, koje on odbacuje. Među mogućim nasljednicima na čelu ESB-a su bivši guverner nizozemske središnje banke Klaas Knot, španjolski bankar Pablo Hernández de Cos, predsjednik njemačke središnje banke Joachim Nagel i predsjednica Europske investicijske banke Nadia Calviño.

 
Čelnika ESB-a, institucije koja upravlja monetarnom politikom u cijeloj eurozoni, imenuje Europsko vijeće, koje okuplja šefove država članica EU-a. Kako bi umirila tržišta i zaposlenike da njezin odlazak neće poremetiti rad središnje banke, poručila je: "Proces odabira mog nasljednika već je započeo." Naglasila je da postoji "mnogo izvrsnih kandidata".

Politička pozadina odluke
Nagađa se da je francuski predsjednik Emmanuel Macron potaknuo Lagarde, bivšu francusku ministricu financija, na raniji odlazak. Time bi se njezin nasljednik imenovao prije nego što se otvori mogućnost da na čelo Francuske dođe kandidat krajnje desnice ili krajnje ljevice. Lagarde će također biti slobodna za sudjelovanje u političkim aktivnostima uoči izbora idućeg travnja.

Macron je izjavio da se primopredaja u ESB-u mora pripremiti na "uređen i uravnotežen način" u suradnji s europskim partnerima. Ujedno je zahvalio Lagarde na svemu što je učinila tijekom svog mandata. Holger Schmieding, glavni ekonomist banke Berenberg, smatra da se Europska unija ovime pokušava zaštititi od rizika pobjede Marine Le Pen na francuskim predsjedničkim izborima u travnju ili svibnju 2027.

"Europska unija se pokušava barem donekle zaštititi od rizika pobjede desničarke Marine Le Pen na francuskim predsjedničkim izborima u travnju ili svibnju 2027. godine. Nasljednik Lagarde bit će imenovan dok je u Elizejskoj palači još uvijek izrazito proeuropski centrist Emmanuel Macron. On je dugogodišnji politički protivnik Marine Le Pen", dodao je Schmieding.

Mandat u sjeni kriza
Lagarde je preuzela vodstvo ESB-a krajem 2019., neposredno prije izbijanja pandemije koronavirusa. Tijekom njezina mandata, središnja se banka nosila i s ekonomskim posljedicama rata u Ukrajini, trgovinskim ratom Donalda Trumpa te njegovim ratom na Bliskom istoku.

Lagarde se u video poruci pojavila s dva flastera na licu i objasnila da je riječ o "manjem zahvatu ranije ovog tjedna". Pritom je poručila: "Slušajte savjete liječnika i redovito kontrolirajte kožu."