Bosanskohercegovačka dijaspora igra važnu ulogu u bh. ekonomiji. Da ne kažemo – i presudnu, ključnu. Ovdje treba naglasiti da bh. građani u inozemstvu za slanje novca u domovinu plaćaju značajne cifre, i uz to kompletan proces poprilično “dugo“ traje. 

Olakšica za sve bit će eventualni prijem naše zemlje u SEPA-u. Bosna i Hercegovina bi početkom 2026. mogla aplicirati za pridruživanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima – Single Euro Paymant Area (SEPA). Članstvom u SEPA-i građani BiH, ali i poduzeća i institucije, dobili bi niz benefita pri transferu u eurima.

- Članstvo u SEPA-i svakako je jedan od strateških ciljeva Centralne banke BiH. Pridruživanje SEPA-i značilo bi manje tropkove, manje naknade bankama, brze transakcije i priliv novca na računima građana u našoj zemlji u “real timeu“. To će svakako i u nekom makro aspektu značiti veću sigurnost za investitore i kompanije koje rade s bh. tvrtkama. Za naše kompanije to će donijeti značajnu prednost, posebno za one koji izvote i imaju vanjsko-trgovinsku razmjenu. One će raditi s mnogo manje rizika s kompanijama iz Europske unije i okruženja, kazala je za Dnevni list profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i ekonomska analitičarka, Amila Pilav – Velić.

Trošak od 1 centa

Trenutačno doznake iz inozemstva idu redovitim bankarskim kanalima, odnosno klasičnim ino plaćanjima gdje postoje prilično visoki troškovi realizacije i sve traje po nekoliko dana. Isto vrijedi i za plaćanje iz BiH prema inozemstvu. 

Naknada za istu transakciju u SEPA prostoru obično iznosi između 0,1 i 1 odsto od iznosa transakcije, ovisno o banci i vrsti usluge. Iz Centralne banke BiH, koja koordinira i vodi proces usklađivanja aktivnosti kako bi BiH mogla podnijeti aplikaciju, navode kako bi ulazak naše države u SEPA-u istovremeno predstavljao i ispunjenje jednog od uvjeta kada je riječ o Planu rasta za zemlje Zapadnog Balkana.

“Trenutno zbog nepostojanja zajedničkog platnog okvira, naknade za prekogranične transakcije u BiH mogu biti vrlo visoke. Međutim, pristupanjem SEPA-i, očekuje se da će naknade za takve transakcije biti znatno niže, približno onima za domaće transakcije unutar SEPA zone. Za 100 eura naknada bi mogla biti samo 0,1 eura do maksimalno 1 eura, što je značajno manja naknada u odnosu na trenutne koje BiH ima za međunarodne transfere. Ovaj trend je već primjetan u zemljama koje su članice SEPA-e, poput Hrvatske, gdje naknade za prekogranične transakcije između članica SEPA-e iznose samo nekoliko centi ili eura, ovisno o banci i vrsti usluge”, poručili su nam iz Centralne banke BiH.

Oživljavanje BDP-a

Troškovi takvih transakcija su na razini troškova transakcija unutarnjeg platnog prometa, možda malo skuplje. Dramatično će doći do pojeftinjenja realizacije ino transakcija s jedne strane, a s druge strane dramatično će se skratiti vrijeme transakcija. 

Naplate faktura za gospodarstvo koje izvozi i uvozi će biti realizirana odmah i značajno će pojeftiniti troškove transakcija. SEPA omogućava jednostavno i efikasno plaćanje između zemalja članica, stoga je nužno osigurati jednak tretman za sve financijske institucije u BiH, kao i zaštitu interesa krajnjih korisnika platnih usluga. To uključuje usklađivanje regulativa koje osiguravaju slobodno tržište platnih usluga, bez diskriminacije ili neopravdanih prepreka za banke i druge pružatelje platnih usluga. 

Kada to postane, euro neće biti domaća valuta umjesto konvertibilne marke, već će građani imati benefite pri transferu u eurima. U SEPA-i je 41 država u i izvan Europske unije te za Zapadni Balkan predstavlja prvi stub Plana rasta EU. Zapravo, članstvo u SEPA-i je jedan od uvjeta za članstvo u EU. 

“Stvorit će se uvjeti da naknade za prekogranične transakcije budu jednako tarifirane. Istraživanjima Svjetske banke je utvrđeno da pravna i fizička lica na Zapadnom Balkanu plaćaju šest puta veću proviziju za prekogranične transakcije, nego pravna i fizička lica u SEPA-i“, naglasili su iz Centralne banke.

Koliko će to biti značajno za bh. ekonomiju istakli su podatak da Bosna i Hercegovina s državama SEPA-e ima 80 posto uvozno-izvoznih aktivnosti te da većina bh. dijaspore, koja doznakama generiše 10 posto bh. bruto društvenog prihoda, živi u državama SEPA-e. 

Dnevni list