Pet izbornih ciklusa od 2010. do 2026. godine obilježili su promjenjivi izborni rezultati, dugotrajni koalicijski pregovori i neizvjesnost oko uspostave izvršne vlasti. HDZ BiH najveći uspjeh ostvario je 2018. godine, kada je osvojio 38.404 glasa i 13 mandata, dok je njegov tadašnji nositelj liste Nevenko Herceg dobio 9.280 preferencijalnih glasova.

Pet izbornih ciklusa održanih od 2010. do 2026. godine pokazuje da političku povijest Hercegovačko-neretvanske županije nisu obilježavali samo izborni rezultati nego i često dugotrajni međustranački pregovori o uspostavi izvršne vlasti. 

Iako su se odnosi među političkim strankama mijenjali, HDZ BiH i SDA zadržali su vodeće pozicije u Skupštini HNŽ-a, dok su SDP BiH, HDZ 1990, HRS i druge stranke ostvarivale različite rezultate i sudjelovale u oblikovanju političkih odnosa.

Posebno je zanimljiv odnos između izbornog uspjeha i mogućnosti formiranja Vlade. HDZ BiH ostvario je svoj najbolji izborni rezultat 2018. godine, osvojivši 38.404 glasa i 13 zastupničkih mandata, ali nakon tih izbora nova Vlada nije formirana. Prethodni saziv nastavio je obnašati dužnost sve do studenoga 2023. godine. Upravo to govori o složenosti uspostave izvršne vlasti nakon izbora posebice u županijama gdje se vlast formira dvotrećinskom većinom izabranih zastupnika (HNŽ, SBŽ i HBŽ).

Od Denisa Lasića do Nevenka Hercega: izbori 2010. i 2014.

Na općim izborima 2010. godine u HNŽ-u je evidentirano 98.570 važećih glasova. HDZ BiH osvojio je 29.035 glasova (29,46 %) i svega deset zastupničkih mandata. SDA je dobila 16.618 glasova i pet mandata, a SDP BiH 15.125 glasova i također pet mandata. HDZ 1990 osvojio je 10.489 glasova i tri mandata, SBB 8.376 glasova i tri mandata, Stranka za BiH dva, dok su HSP BiH i Narodna stranka Radom za boljitak osvojili po jedan mandat.

Nositelj liste HDZ-a BiH Denis Lasić osvojio je 5.530 preferencijalnih glasova, dok je Đuro Prkačin ostvario 2.581 osobni glas. Nakon koalicijskih pregovora, Vlada je uspostavljena u studenome 2011. godine, kada je dužnost predsjednika preuzeo Denis Lasić.

Četiri godine poslije, na izborima 2014., HDZ BiH nastupio je s koalicijskim partnerima te osvojio 31.910 glasova (32,25 %) i 11 mandata. SDA je dobila 20.610 glasova i sedam mandata, HDZ 1990 8.916 glasova i tri mandata, SBB 8.308 glasova i tri mandata, a SDP BiH 7.645 glasova i također tri mandata. Demokratska fronta osvojila je dva, a BPS jedan mandat.

Nositelj liste HDZ-a BiH Slađan Bevanda osvojio je 8.467 preferencijalnih glasova, Đuro Prkačin 3.680, a Ivona Raguž 3.393 osobna glasa. Nakon višemjesečnih pregovora, 23. rujna 2015. godine predsjednikom Vlade HNŽ-a imenovan je Nevenko Herceg iz HDZ-a BiH. Time je započelo razdoblje njegova upravljanja izvršnom vlašću koje će, uključujući nastavak rada Vlade nakon izbora 2018., trajati nešto više od osam godina.

Izbori 2018.: Rekordan rezultat HDZ-a BiH, ali bez nove Vlade

Izbori 2018. godine donijeli su najveći broj glasova i mandata HDZ BiH u promatranom razdoblju. Od 101.410 važećih glasova, HDZ BiH s partnerima osvojio je 38.404 glasa (37,87 %) i 13 od ukupno 30 zastupničkih mjesta.

SDA je osvojila 23.159 glasova (22,84 %) i osam mandata, SDP BiH 9.716 glasova i tri mandata, Hrvatsko zajedništvo predvođeno HDZ-om 1990 7.079 glasova i dva mandata, a SBB 6.196 glasova i dva mandata. Demokratska fronta s 4.232 glasa i HRS s 3.266 glasova osvojili su po jedan mandat.

Posebno se istaknuo osobni izborni rezultat tadašnjeg predsjednika Vlade Nevenka Hercega, koji je kao nositelj liste HDZ-a BiH osvojio 9.280 preferencijalnih glasova, dok je druga na listi Iva Raguž osvojila 3.627 osobnih glasova.

Unatoč povećanju broja mandata s 11 na 13, nakon izbora nije postignut dogovor o formiranju nove izvršne vlasti. Nevenko Herceg dobio je potporu stranačkog vodstva HDZ-a BiH te imenovan mandatarom od Skupštine HNŽ za sastavljanje nove Vlade, ali pregovori sa SDA, SBB-om i SDP-om nisu završili sporazumom. Jedno od spornih pitanja odnosilo se na raspodjelu ministarskih mjesta i zahtjev HDZ-a BiH za drukčijom strukturom izvršne vlasti. Prema tadašnjim političkim obrazloženjima, HDZ BiH zagovarao je širu koaliciju i dodatno ministarsko mjesto kako bi se promijenili odnosi u odlučivanju, dok konačan dogovor s potencijalnim partnerima nije postignut.

Tako je nastala neuobičajena institucionalna situacija: stranka koja je ostvarila svoj najbolji izborni rezultat u HNŽ nije uspjela formirati novu Vladu, a postojeći saziv nastavio je obnašati dužnost sve do 2023. godine.

Izbori 2022.: Pad HDZ-a BiH i u broju glasova i mandata

Na izborima 2022. godine, na kojima je evidentirano 103.038 važećih glasova, došlo je do novih promjena u raspodjeli zastupničkih mjesta.

HDZ BiH s partnerima osvojio je 33.597 glasova (32,61 %) i 11 mandata. SDA je dobila 19.964 glasa (19,38 %) i sedam mandata, HDZ 1990 10.365 glasova i tri mandata, a SDP BiH 10.260 glasova i također tri mandata. HRS je sa 7.499 glasova osvojio dva mandata, DF/GS s 5.276 glasova također dva, dok su NES s 4.512 i Narod i pravda s 3.518 glasova osvojili po jedan mandat.

U odnosu na 2018. godinu, HDZ BiH s partnerima izgubio je 4.807 glasova i dva zastupnička mjesta, dok je SDA ostvarila 3.195 glasova manje i izgubila jedan mandat. Istodobno su HDZ 1990 i HRS povećali broj glasova i mandata.

Nositelj liste HDZ-a BiH Slaven Zeljko osvojio je 6.518 preferencijalnih glasova, dok je druga na listi Iva Raguž dobila 3.803 osobna glasa.

Pregovori o uspostavi nove izvršne vlasti ponovno su trajali više od godinu dana. Vlada je konačno imenovana 9. studenoga 2023. godine, a formirale su je tri stranke: HDZ BiH, SDA i SDP BiH. Za predsjednicu je izabrana Marija Buhač iz HDZ-a BiH. Time je završeno razdoblje od nešto više od osam godina tijekom kojeg je dužnost predsjednika Vlade obnašao Nevenko Herceg.

Izbori 2026.: Povratak HDZ-a BiH na 13 mandata (?) i otvoreno pitanje predsjednika Vlade

Preliminarni rezultati izbora održanih 4. listopada 2026. godine upućuju na novu promjenu političkih odnosa u Skupštini HNŽ-a. Prema dostupnom presjeku, obrađeno je više od 99 % biračkih mjesta, dok se konačni rezultati, uključujući glasove pristigle poštom, još očekuju.

Koalicija HDZ BiH, HKDU, HDU i HRAST prema preliminarnoj projekciji osvaja 13 mandata (13 mandat je na granici između HDZBiH i SDA ovisno o prebrojavanju glasova putem pošte), uz približno 37,4 % glasova, dok SDA ima projekciju od osam (moguće i devet) mandata. SDP BiH osvaja tri, HDZ 1990 - HSS i HRS po dva, a DF/GS i koalicija predvođena NES-om po jedan mandat.

Takva raspodjela značila bi povratak HDZ-a BiH na broj mandata ostvaren 2018. godine. Međutim, raspodjela posljednjeg mandata između HDZ-a BiH i SDA još je neizvjesna i ovisit će o konačnom prebrojavanju svih glasova. Prema trenutačnoj projekciji, HDZ BiH i SDA zajedno bi raspolagali s 21 od ukupno 30 zastupničkih mjesta, što im otvara mogućnost formiranja nove skupštinske većine bez nužnog uključivanja treće stranke, uz ispunjavanje propisanih uvjeta za izbor Vlade.

Nositelj liste HDZ-a BiH Marko Novak prema preliminarnim podacima osvojio je 5.613 preferencijalnih glasova, dok su Tomislav Martinović, treći na listi, ostvario je 3.484 osobna glasa i druga na listi Ivana Buntić-Jovanović osvojila 1.271 glas.

Usporedba preferencijalnih rezultata nositelja lista HDZ-a BiH pokazuje zanimljiv trend: Denis Lasić osvojio je 5.530 glasova 2010., Slađan Bevanda 8.467 glasova 2014., Nevenko Herceg 9.280 glasova 2018., Slaven Zeljko 6.518 glasova 2022., a Marko Novak prema preliminarnim rezultatima 5.613 glasova 2026. godine.

Nakon izbora 2026. otvoreno je i pitanje tko će predvoditi novu Vladu. U stranačkim krugovima spominju se različita kadrovska rješenja, uključujući najvećeg favorita Marka Novaka (predsjednika GO HDZ Mostar), te Tomislava Martinovića (za koja lobira „sećija“ iz hotela Mostar) i dr. Ludviga Leticu, predsjednika Županijskog odbora HDZ-a BiH HNŽ-a. 

Iako se uz pojedine kandidate vežu različiti oblici unutarstranačke potpore, službena odluka o kandidatu za predsjednika Vlade još nije donesena, pa ostaje otvoreno hoće li izbor pasti na nositelja liste koji je ostvario dobar rezultat prema ukupnim glasovima, mandatima i osobnim preferencijama ili na neko drugo stranačko rješenje.

Hoće li nova Vlada biti formirana brže nego prethodne?

Dosadašnje iskustvo pokazuje da osvajanje dovoljnog broja mandata ne znači nužno i brzo formiranje izvršne vlasti. Nakon izbora 2010. Vlada je uspostavljena 2011., nakon izbora 2014. u rujnu 2015., dok nakon izbora 2018. nova Vlada nije imenovana. Posljednja promjena izvršne vlasti dogodila se tek u studenome 2023., više od godinu dana nakon izbora 2022.

Preliminarni rezultati 2026., prema kojima HDZ BiH i SDA zajedno raspolažu s 21 mandatom, otvaraju mogućnost bržeg dogovora. Hoće li se ta mogućnost ostvariti, ovisit će o političkim pregovorima, raspodjeli ministarskih resora i izboru mandatara za predsjednika Vlade.

Dodatnu dimenziju tim pregovorima daje mogućnost njihova povezivanja s uspostavom vlasti na drugim razinama, osobito u Federaciji BiH i BiH te Srednjobosanskoj županiji, gdje je pitanje parlamentarne većine i izbora izvršne vlasti također politički osjetljivo. Posebno će biti zanimljivo pratiti hoće li odnosi između HDZ-a BiH i drugih hrvatskih stranaka u Srednjobosanskoj županiji utjecati i na pregovore u HNŽ-u.

Šesnaest godina izbornih rezultata u HNŽ-u pokazuje da izborni uspjeh, broj zastupničkih mandata i osobna potpora kandidatima ne jamče automatski i pravodobnu uspostavu izvršne vlasti. Hoće li nakon izbora 2026. nova Vlada biti formirana u kraćem roku ili će se ponoviti dugotrajni pregovori iz prethodnih izbornih ciklusa, pokazat će politički dogovori koji slijede.

J. S.