Sljedeći tjedan idu sankcije SAD-a za dužnosnike koji su umiješani u korupciju i kršenje ljudskih prava?
Piše: Dragan Bradvica
Već mjesecima se u Bosni i Hercegovini, ali i u Sjedinjenim Američkim Državama i Europskoj uniji uvelike priča o novim sankcijama za pojedine dužnosnike u našoj zemlji, a ide se i do toga da će se ovaj put ići i mnogo šire pa će pod sankcijama biti s njima povezane osobe, suradnici, tvrtke…
Ono što je već do sada jasno kako sankcije tipa da je pojedinom dužnosniku zabranjeno putovati u SAD ili neku drugu pojedinačnu zemlji ne daju efekta, što je jasno iz primjera člana Predsjedništva BiH i lidera SNSD-a Milorada Dodika.
On je već godinama pod američkim sankcijama i to nije dalo nikakvog efekta. Međutim, ukoliko bi sankcije bile rigoroznije, te iza njih budu stajale SAD i EU mnogi su uvjereni da bi one itekako dale efekta. S druge pak strane, drugi dio javnosti smatra kako su sankcije pogubne i mogu samo doprinijeti još većoj krizi u BiH.
Bilo kako bilo, prema posljednjim pisanjima najuglednijih medija iz SAD-a i EU čini se kako su sankcije trenutno realnije no ikada, te bi se vrlo brzo moglo znati o čemu se radi.
Samit za demokraciju
Tako američki Wall Street Journal piše kako SAD već sljedećeg tjedna uvesti sankcije protiv dužnosnika inozemnih vlada i ljudi koje optužuju za korupciju i kršenje ljudskih prava, te će na predstojećem Samitu za demokraciju pozvati druge nacije da se pridruže.
Pozivajući se na izvore iz administracije predsjednika SAD Joa Bidena navode kako će sankcije ide paralelno s dvodnevnim virtualnim samitom koji se održava u četvrtak i petak, na kojem se dužnosnici američke administracije nadaju da će uvjeriti vladine dužnosnike iz više od 100 zemalja da uvedu slične mjere.
Dužnosnici Bijele kuće rekli su da sankcije vide kao važno oružje u naporima Bidenove administracije da pokrene ono što naziva demokratskom obnovom širom svijeta. Vrlo im je značajno i to što će dati prioritet osiguravanju koordinirane međunarodne akcije koja je ključna za osiguranje djelotvornosti sankcija.
List nadalje navodi kako je Australija u četvrtak usvojila nova pravila koja joj omogućavaju lakše sankcioniranje optuženih koji krše ljudska prava, dok su Kanada, EU i Ujedinjeno Kraljevstvo također ažurirale svoja pravila kako bi bolje ciljale na prekrštenje ljudskih prava.
Multilateralne sankcije
Daniel Fried, bivši diplomata State Departmenta koji je osmislio nekoliko politika sankcija Obamine administracije, rekao je za WJS da Bijela kuća vjeruje kako je borba protiv korupcije važan element ponovnog osnaživanja demokratije.
- Očekujemo da će njegova opredjeljenja biti fokusiranija više tu nego u drugim oblastima. Samit nudi administraciji dobru priliku da proširi broj zemalja koje koordiniraju akciju protiv korupcije i kršenja ljudskih prava. Ovo bi moglo izgledati kao da druge nacije usvajaju verzije američkog zakona o Magnitskom koji je specifičan za Rusiju i naknadnog Globalnog zakona Magnitskog, ili čak stvaraju širi mehanizam za koordinirane, multilateralne sankcije, rekao je Fried, koji je trenutno suradnik u istraživačkom centru Atlantic Council sa sjedištem u Washingtonu.
Nadalje, američki dužnosnici poručuju kako su korupcija i kršenje ljudskih prava pošasti demokratije, aktivnosti koje su počinili autoritarni režimi i njihove pristalice kako bi sačuvali svoju moć i obogatili se na račun svojih žitelja.
S obzirom na to, stavljanje na 'crnu listu' vladinih i vojnih dužnosnika i njihovih saveznika u privatnom sektoru ima za cilj zaustaviti zloupotrebu i korupciju kako od strane meta tako i od strane drugih prestupnika širom svijeta. Neke od sankcija uključuju zamrzavanje bilo koje imovine koju pojedinci imaju u jurisdikciji SAD-a, ali i značajno kompliciraju njihove financijske poslove i poslove nekretninama u inozemstvu.
Nije nevažno kazati kako na navedenom samitu neće biti nitko iz BiH jer jedino naša zemlja iz regije nije pozvana na ovaj virtualni događaj. Nadalje, sa samitu neće biti niti Rusije i Kine, a znamo da su trenutno vrlo zategnuti odnosi SAD-a s ove dvije države.