Slovenija daje snažan vjetar u leđa europskim ambicijama BiH. Ali to će teško otvoriti nam vrata Unije u prosincu
Slovenija još jednom pokazala kako je, uz Hrvatsku, najveći zagovornik EU puta naše zemlje
Piše: Dragan Bradvica
Republika Slovenija je uz Republiku Hrvatsku najjači zagovornik što brže integracije zemalja zapadnog Balkana u Europsku uniju. Svaki put kada je u europskim institucijama rasprava oko proširenja EU na države regije upravo su slovenski predstavnici ti koji na najjači način guraju tu priču.
Tako je bilo i prigodom posljednjih događanja oko preporuka Europske komisije vezanih za otvaranje pregovaračkih poglavlja s Bosnom i Hercegovinom kada je slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon najzaslužnija za to da smo dobili kakvu, takvu perspektivu za ožujak.
A u utorak dolaze još jasnije poruke iz te države – njihov premijer Robert Golob će na sjednici Europskog vijeća u prosincu predložiti da se odmah otvore pregovori s našom zemljom.
Jasne poruke
Konkretnije, Slovenija će na sastanku Europskog vijeća u predložiti da pristupni pregovori između Unije i BiH počnu odmah ili istovremeno sa pregovorima sa Ukrajinom i Moldavijom
- U svjetlu rata u Ukrajini, proces integracije u EU mora se, prije svega, tretirati kao stabilizaciono sredstvo i instrument za odvraćanje utjecaja stranih igrača koji su zainteresirani za ometanje europskih integracija BiH, napisao je Golob u pismu predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu.
On je podsjetio da je Europska komisija prošlog tjedna preporučila početak pristupnih pregovora sa BiH kada ona dostigne određenu razinu ispunjavanja uvjeta za članstvo.
- Odluka o stvarnom početku pregovora bila bi donesena na osnovu izvještaja iz Bruxellesa koji će biti predstavljen najkasnije u ožujku 2024. godine, naveo je Golob.
Pozvao je predsjednika Europskog vijeća da razmotri podršku ovom prijedlogu
Podsjećanja radi, naša zemlja je podnijela zahtjev za članstvo u EU u veljači 2016., a u prosincu prošle godine lideri zemalja članica EU dali su joj status kandidata za članstvo. Prije nekoliko dana smo dobili signal kako su nam vrata Unije širom otvorena, ali tek nakon što ispunimo ono što je odavno na stolu bh. političara. Ne zaboravimo kako je Komisija istovremeno preporučila državama članicama EU žuran početak pregovora sa Ukrajinom i Moldavijom i davanje statusa kandidata Gruziji.
Teško ostvariv cilj
Sve ovo ne mora značiti apsolutno ništa jer konačnu odluku daje Europsko vijeće u kojem sjede predsjednici i premijeri svih 27 zemalja članica. Bez obzira na to kakav stav bio Europske komisije oni mogu donijeti političku odluku da se počne ili ne s pregovorima s našom zemljom. Na kraju krajeva, ne bi bili niti prvi, a vjerojatno niti posljednji koji će se približiti Uniji na osnovnu isključivo politične odluke, a ne ispunjenih uvjeta.
Međutim, u svemu treba biti realan i zaključiti kako se to vrlo vjerojatno neće dogoditi. Naime, dio država 'stare Europe' i dalje se protivi ubrzanom putu država zapadnog Balkana u Uniju iz dva razloga. Prvi jer države regije u brojnim segmentima nazaduju, a ne napreduju na europskom putu i sve dok ne budu isporučivali ono što se od njih traži tapkat će u mjestu. I drugi razlog je taj što traže da se prvo reformira sama Unija, a da se tek onda ide ka proširenju.
Uz sve to, iz vida ne treba ispustiti kako su polovicom iduće godine i izbori za Europski parlament pa je i s te strane teško očekivati bilo kakve krucijalne odluke za Uniju prije izbora, ali i neposredno nakon njih, tim više što se ne zna kakav će sastav biti novog saziva Europskog parlamenta.
