Slovenski ministar obrazovanja, znanosti i mladih Borut Rončević najavio je danas sveobuhvatnu reformu školskog sustava koja uključuje ukidanje devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja i postupno uvođenje preoblikovane osmogodišnje osnovne škole od školske godine 2028/2029.

Odluka o opsežnoj reformi uslijedila je nakon objave najnovijih rezultata međunarodnog istraživanja PISA 2025, koje je pokazalo značajan pad postignuća slovenskih petnaestogodišnjaka.

Rončević je stanje u obrazovnom sustavu ocijenio "veoma lošim, a trend katastrofalnim", navode slovenski mediji.

Reforma, uz povratak na osmogodišnji model, predviđa uvođenje viših kriterija pri ocjenjivanju, jačanje radne etike, rasterećenje nastavnih planova uz naglasak na razumijevanje gradiva, te pružanje veće podrške darovitim učenicima.

Prema danas objavljenom istraživanju PISA 2025, prosječna postignuća učenika u Sloveniji najniža su od početka provođenja ovog ispitivanja. Na području prirodoslovne pismenosti rezultati su oko prosjeka zemalja OECD-a, dok su u matematičkoj i čitateljskoj pismenosti pali ispod prosjeka.

Za usporedbu, prije tri godine slovenski su učenici zaostajali samo u čitateljskoj pismenosti, dok su u matematici i prirodoslovlju bili iznad prosjeka OECD-a.

Detaljnija analiza pokazuje da je osnovnu razinu matematičke pismenosti ostvarilo 65 posto učenika. Znatno veći pad zabilježen je u čitateljskoj pismenosti, gdje je osnovnu razinu dosegnulo 64 posto učenika (naspram prosjeka OECD-a od 69 posto), dok je najvišu razinu čitanja ostvarilo tek tri posto školaraca.

Najbolji rezultat zadržan je u prirodoslovlju, s 76 posto učenika na osnovnoj razini.

Kao ključni razlozi negativnog trenda navode se pretjerana upotreba digitalnih uređaja, ometanje nastave i pad koncentracije.

Čak 40 posto učenika navodi da njihovi vršnjaci na satovima ne slušaju nastavnike, 22 posto ističe da ih digitalni uređaji učestalo ometaju u praćenju nastave, dok 48 posto učenika koristi alate umjetne inteligencije za izradu školskih zadataka.

Dodatni problem predstavlja i kronični nedostatak nastavnog osoblja. Tek 17,5 posto učenika u Sloveniji pohađa škole u kojima ravnatelji ne ističu manjak nastavnika kao prepreku u radu, što je znatno ispod prosjeka OECD-a koji iznosi 28,8 posto.

Iz Sindikata odgoja, obrazovanja, znanosti i kulture Slovenije reagirali su na objavljene podatke upozorivši kako su loši rezultati izravna posljedica višegodišnjeg zanemarivanja i nedostatka sustavnih ulaganja u obrazovni kadar.