Male tamnoplave bobice u grozdovima, oporog okusa, uzgajaju se kod nas i dostupne su cijele godine. Mogu se konzumirati svježe, dovoljno je pojesti 200 do 300 grama na dan. Osim toga, mogu se zamrznuti, sušiti, skuhati kao marmelada, sok, sirup, kompot. Studije pokazuju da aronija ima antikancerogeno djelovanje jer u velikom postotku uništava maligne stanice tumora (mozga, pluća, dojke, debelog crijeva i jetre). Iznimno je bogata antioksidansima pa čuva zdrave stanice u tijelu i krvnoj plazmi od oksidativnog stresa usporavajući proces starenja organizma i sprečavajući razvoj kroničnih bolesti, piše  Živim.hr.

Stimulira rad štitnjače pa se posebno preporučuje osobama s hipotireozom. Sprečava nastanak kardiovaskularnih bolesti, snižava visoki tlak i kolesterol te potiče proizvodnju dobrog kolesterola. Stimulira rad jetre, pomaže kod žučnih kamenaca i upala žučnog mjehura. Smiruje grčeve i bolove u crijevima, smanjuje upalu sluznice crijeva i zaustavlja proljev. Aronija je korisna i kod upale mokraćnih puteva.

Imunosni sustav

Antioksidativni kapacitet aronije je izuzetno visok zbog velike količine antocijanina. Smatra se supernamirnicom, čak i najjačim poznatim antioksidansom današnjice. Aronija raste u obliku grma, otporna je biljka, a zrele bobice na grmu će ostati i dva mjeseca. Dobar su izvor vitamina C, K, A i E, kalija, fosfora, kalcija, magnezija i cinka te vlakana. U 100 grama sušenih bobica je 16 grama vlakana, koja pomažu održavanju normalne funkcije probavnog sustava, što pak povoljno utječe na imunosni sustav.

PREPORUKA

Za prevenciju i očuvanje dobrog zdravlja preporučuje se pola do decilitar soka na dan dva tjedna u svako godišnje doba. Iskoristivost zdravih sastojaka bolja je ako se konzumira nakon jela. Također, visok sadržaj pektina i voćnih kiselina kod osoba s osjetljivim želucem može izazvati mučninu.