Građani uz račune za struju plaćaju naknadu za obnovljive izvore energije.
Prikupljeni milijuni se preko posebnog fonda isplaćuju kao poticaj privatnim solarnim i minihidroelektranama.
Elektrodistribucije moraju otkupiti struju od privatnih, privilegiranih proizvođača, kako se zvanično zovu, po višestruko višoj cijeni od tržišne.
Privatnici investiciju otplate za nekoliko godina, a nakon toga imaju višemilionski profit.

Građani Federacije Bosne i Hercegovine platili su više od 33 milijuna eura nekolicini privatnih proizvođača električne energije samo u proteklih pet godina, kroz posebnu naknadu za obnovljive izvore energije, pokazuje analiza javnih podataka i nalaza revizije.

Svako domaćinstvo mjesečno plati oko 17 eurocenti za "zelenu energiju", na prosječan račun za struju od 30 eura, a taj novac slijeva se na račun Operatora za obnovljive izvore energije (OIEiEK).

Taj novac se potom isplaćuje "privilegiranim proizvođačima", kako se doslovno u propisima nazivaju vlasnici solarnih i malih hidroelektrana, među kojima su i neki bivši zakonodavci i ministri.

Prošle godine potrošači su uplatili oko 3,8 milijuna eura, dok je privatnim proizvođačima isplaćeno oko 6,3 milijuna eura. Razlika se pokriva iz ranije prikupljenih sredstava.

Zbog sumnje u nezakoniti rad bivšeg rukovodstva Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (OIEiEK), a po prijavi šest uposlenika ove agencije, nakon dvije negativne financijske revizije i prema nalazu financijske policije, pokrenuta je i istraga Kantonalnog tužiteljstva u Mostaru.

Prema krivičnoj prijavi, bivši direktor Boriša Misirača, sin bivše državne tužiteljice Jadranke Lokmić-Misirača koja je bila i potpredsjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, tijela koje imenuje sve suce i tužitelje u BiH, nezakonito je zaposlio dodatnih 15 ljudi u agenciji koja je trebala imati ukupno 11 zaposlenih.

Tek prošlog mjeseca istraga je podignuta na višu razinu, u nedavno uspostavljeni Posebni odjel za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tužilaštva Federacije BiH (POSKOK).

Iz POSKOK-a su najavili da bi drugi, obimniji dio krivične prijave mogao biti predmet šire istrage.

U njemu se navodi da su izdani deseci rješenja o otkupu električne energije preko dozvoljene kvote.

"Postupajući federalni tužitelj je nastavio poduzimati sve potrebne radnje s ciljem utvrđivanja osnova za eventualno proširenje istrage i na druga krivična djela", kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nina Hadžihajdarević, glasnogovornica POSKOK-a.

RSE nije uspio stupiti u kontakt s bivšim direktorom Misiračom, a iz OIEiEK-a nisu odgovorili na upit RSE.

Privilegirani uneseni u zakon
Budući da je Zakon o obnovljivim izvorima energije u ovom entitetu dao izdašne poticaje onima koji grade uglavnom solarne elektrane, sistem "garantiranih otkupnih cijena" omogućio je investitorima da uloženi novac vrate za tri do četiri godine.

Nakon toga su zaradili milijune.

Primjerice, 2015. godine vlasnicima solarnih elektrana za jedan megavatsat (MWh) isplaćeno je oko 380 eura. To je devet puta više od prosječne cijene MWh koja je tad iznosila oko 40 eura.

Te godine je 3.298 MWh proizvedene solarne energije plaćeno oko 1,3 milijuna eura, iako joj je tržišna vrijednost bila oko 135.000 eura.

"Takav sistem je stvoren isključivo kako bi se pogodovalo tajkunima", kaže za RSE Almir Muhamedbegović, stručnjak za energetiku koji godinama ukazuje na neodrživost takve prakse.

Isplaćena sredstva solarnim i minihidroelektranama u FBiH
Proizvođačima električne energije u solarnim i vjetroelektranama isplaćeno je blizu 33 miliona eura u proteklih pet godina.

Iako su poticaji tijekom godina smanjivani, mnoge elektrane ih i dalje primaju po starim, višestruko višim tarifama, jer je zakon garantirao nepromjenjivu cijenu 12 godina od početka rada elektrane.

Bosna i Hercegovina se 2013. obavezala da 40 posto ukupno potrošene struje do 2020. dolazi iz obnovljivih izvora, usvajanjem EU direktive o promociji proizvodnje električne energije iz obnovljivih izbora te ulaskom u Europsku energetsku zajednicu.

Budući da je energetska politika u nadležnosti entiteta, Federacija BiH i Republika Srpska donijele su vlastite zakone i akcijske planove, uz Brčko distrikt BiH kao posebnu administrativnu jedinicu.

No, za razliku od zemalja EU ili susjedstva, BiH nije uvela kategoriju "prosumer", građane koji sami instaliraju solarne panele na kuće ili zgrade, proizvode struju i prodaju višak, sve do izmjena zakona u Federaciji BiH 2023. godine.

Umjesto toga, svim potrošačima nametnuta je naknada za obnovljive izvore, koju preko svojih računa za struju duže od desetljeća uplaćuju "privilegiranim proizvođačima", kako se doslovno nazivaju u propisima.

Koliko su snabdjevači u FBiH prikupili naknade?
Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (OIEiEK) prikuplja naknadu od snabdjevača koji to naplate od potrošača. 
Iznosi u milionima eura.

Solarne elektrane su nicale "kao gljive poslije kiše", a investitori su većinom lokalni biznismeni, ali i stranci.

Među njima je porodica regionalno poznatog bivšeg "gazde" Dinama Zdravka Mamića, koji se uoči presude u Hrvatskoj za izvlačenje oko 18 miliona eura iz ovog nogometnog kluba i izbjegavanje plaćanja poreza sklonio u BiH, čije državljanstvo ima te koja ga zbog toga ne može izručiti.

S obzirom na to da je zakon predvidio 12-godišnji ugovor o otkupu struje sa nepromjenjivom (tzv. garantiranom) cijenom, pojedini vlasnici solarnih elektrana još uvijek svoju struju prodaju po cijenama iz vremena kad su elektrane puštene u pogon, a koje su višestruko veće od tržišnih.

U Federaciji BiH posluju dva entitetska poduzeća koja proizvode i distribuiraju struju, Elektroprivreda BiH (EP BiH) sa sjedištem u Sarajevu i Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosna (EP HZHB) sa sjedištem u Mostaru, uz Elektroprivredu Republike Srpske u drugom entitetu.

One su zakonski obvezne otkupiti svu struju od privatnih proizvođača, koji dobiju rješenja za poticaje.

Zanimljivo je i da oko 76 posto naknada za obnovljive izvore energije koju plaćaju svi potrošači prikupi EP BiH, ali oko 77 posto poticaja završi kod proizvođača priključenih na mrežu EP HZHB.

To praktično znači da najveći dio novca uplaćenog u Sarajevu, Tuzli ili Zenici gdje opskrbu vrši EP BiH, odlazi proizvođačima u Hercegovini i dijelovima zapadne Bosne, gdje je izgrađen najveći broj solarnih polja.

Elektroprivreda BiH je u protekle dvije godine uknjižila gubitak veći od 197,1 milijun eura zbog problema u vlastitoj proizvodnji.

Kreativnost u tumačenju propisa
Osim što privatni investitori imaju zagarantiranu cijenu struje u 12-godišnjem periodu koja je višestruko veća od tržišne, zakon je omogućio da jedan investitor može napraviti veliki broj elektrana i za njih dobiti poticaje.

Neki od njih zauzeli su veliki dio tzv. raspoloživih kvota i onemogućili manje potencijalne investitore da dobiju poticaje.

Privatnim investitorima je pogodovala i mogućnost cijepanja zemljišta, odnosno dijeljenja projekata solarnih elektrana na manje.

Za solarne elektrane snage manje od jednog megavata (1000 kW) ne trebaju energetska dozvola i studija utjecaja za okoliš koje se izdaju na entitetskom nivou i zahtijevaju temeljitije procedure.

Samo u okolini Mostara prijavljeno je 30 odvojenih solarnih elektrana od po 900 kW ili sto kW manje od gore navedenog limita, prema evidencijama o izdanim koncesijama.

Sve su u vlasništvu iste firme, poredane jedna uz drugu na istoj parceli, ali formalno s različitim imenima: "Elektrana 1", "Elektrana 2" ... "Elektrana 30".

RSE je kontaktirao tri tako "iscjepkane" solarne elektrana i nijedna nije odgovorila na pitanja o tome kako su ušle u sistem poticaja.

U Federaciji BiH je do kraja 2024. godine izgrađeno 940 objekata ukupne instalirane snage 87,5 MW. Još 692 objekta su u fazi izgradnje, čija ukupna instalirana snaga iznosi 121 megavat, a lokalne zajednice koriste svoje nadležnosti i usvajaju nove prostorne planove za solarne projekte.

Primjerice, Grad Stolac u južnoj Hercegovini, nacrtom novog prostornog plana predvidio je 1.200 hektara za izgradnju solarnih elektrana ukupne snage oko 600 MW.

To je otprilike snaga slovensko-hrvatske Nuklearne elektrane u Krškom.

Iz državnog operatera koji upravlja dalekovodima u cijeloj državi su upozorili da mreža trenutno nema kapacitet da primi toliku struju.

Pravobranilaštvo BiH vodi više predmeta zbog sumnje da su koncesije za solarne elektrane izdane na državnom zemljištu kojim ne mogu raspolagati općine, kantoni ili entiteti, već samo država, praćene protestima mještana.

Profit sedam puta veći od ulaganja
Najčešće se grade fotonaponske elektrane snage 150 kW koje godišnje proizvedu oko 210.000 kWh struje, jer se smatraju najprofitabilnijima uz ovakav sistem poticaja.

Cijena takve elektrane iznosi oko 115.000 eura, ovisno od ugrađene opreme koja se uglavnom uvozi iz Kine, koja je najveći svjetski izvoznik solarnih panela. Usporedbe radi, takva elektrana košta koliko i stan od 80 kvadrata u Sarajevu, Mostaru ili Banjoj Luci.

Uvoz solarnih panela iz Kine i drugih zemalja u BiH
Iz NR Kine je u proteklih pet godina uvezeno panela - bez druge opreme za elektrane - u vrijednosti od 260 miliona eura.

Međutim, ako se uzme u obzir samo prosječna cijena kilovatsata struje od oko deset eurocenti po kWh, investitor će vratiti uloženo za nešto više od pet godina.

Za svoj životni vijek od 25 godina elektrana će proizvesti oko 4,9 milijuna kWh struje i ostvariti oko 782.000 eura profita ili sedam puta više od uloženog.

Nekoliko privatnih investitora izgradilo je više desetaka takvih elektrana, koje su već na mreži, prema zvaničnim podacima Elektroprivrede BiH sa sjedištem u Sarajevu i podacima Elektroprivrede HZHB sa sjedištem u Mostaru, koje moraju otkupiti tu struju.

Godišnje inkasiraju između 15.000 i 50.000 eura poticaja po svakoj elektrani.

Isplati li se 'običnim' građanima?
Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije izmijenjen je 2023. godine i u njemu je definirana kategorija "prosumera".

Za oko 500 kućanstava godišnje omogućeno je da postave solarne panele na krovove, proizvode svoju struju, a višak prodaju lokalnoj elektrodistribuciji ili kompenziraju u periodima kad je manje sunčanih dana.

Za izgradnju mogu dobiti i oko 3.500 eura poticaja.

Nezvanično, dvije godine od stupanja novog zakona na snagu, na mrežu nije priključen nijedan "prosumer", a iz Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede HZHB nisu odgovorili na upit RSE o broju priključenih mikroproizvođača.

Dodatno, Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH proteklih je godina isplatio isključivo pravnim licima oko 1,9 milijuna eura za 92 projekta izgradnje fotonaponskih elektrana kao mjeru "energetske efikasnosti" podržanu i novcem iz EU fondova, piše Slobodnaevropa.

Građani nisu imali pravo na ovaj poticaj.