Pokrenut projekt 'Partnerstva za ravnopravnost: Ne govoru mržnje i narativima koji potiču podjele u BiH'

Govoreći u utorak prilikom pokretanja projekta 'Partnerstva za ravnopravnost: Ne govoru mržnje i narativima koji potiču podjele u BiH', cilj kojeg je unaprjeđenje javnog diskursa i jačanja društvene kohezije, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH Arnhild Spence i ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto upozorili su na sve prisutnije negiranje zločina, veličanje ratnih zločinaca i normalizaciju govora mržnje, koji, kako su ocijenili, ozbiljno ugrožavaju društvenu koheziju i demokratsku otpornost zemlje. 

Konferencija je upriličena u okviru obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje i prvog Tjedna izgradnje mira UN-a 2026. godine, globalne inicijative koja promiče dijalog, inkluziju i zajedničko djelovanje za izgradnju održivog mira. Rezidentna koordinatorica UN-a u BiH Spence podsjetila je da je inicijativa pokrenuta kao odgovor na stvarnost koja zahtijeva hitnu akciju te je ukazala da kvaliteta javnog diskursa izravno utječe na povjerenje među zajednicama, demokratsku otpornost u BiH i perspektivu za održiv mir. Kako je upozorila, u BiH su i nadalje vidljivi narativi koji negiraju patnje, veličaju osuđene ratne zločince i relativiziraju genocid i druge zločine koji su već presuđeni na sudu. 

U svjetlu predstojećih izbora, Spence je poručila da svi akteri na javnoj sceni imaju odgovornost podržati kvalitetan javni diskurs. 

- Takvo odgovorno ponašanje uključuje potrebu da se ne negira genocid, da se ne potiče mržnju, da se ne relativizira genocid niti da se veliča ratne zločine i njihove presuđene počinitelje, kao i potrebu borbe protiv dezinformacija te podrške novinarima i radu civilnog društva, poručila je.

Ministar komunikacija i prometa BiH Forto ukazao je na sve prisutnije narative podjela, uvrede i normalizaciju takvog jezika u javnom prostoru. Ocijenio je da govor mržnje i uvredljiva retorika postaju sve češći i društveno prihvatljiviji, dijelom i zbog utjecaja novih tehnologija, koje pojedincima omogućavaju, bilo anonimno putem online profila ili otvoreno pod vlastitim imenom, iznositi teške uvrede na račun drugih. 

Forto je, iznoseći osobni primjer, kad je, nakon objave fotografije s protestne šetnje Povorke ponosa, dobio oko 1.500 komentara, većina kojih je sadržavala govor mržnje, istaknuo da su kritike upućene njemu kao javnoj osobi jedna stvar, ali da je zabrinjavajuće što se iz tih reakcija može zaključiti da osobe koje sudjeluju na sličnim događajima, po mišljenju nekih, 'ne zaslužuju živjeti u BiH'.

Prema njegovim riječima, takvi primjeri odražavaju šire narative prisutne u BiH, koju je opisao, ne samo kao konzervativno, već i kao postratno i traumatizirano društvo. Nadalje je ukazao da takvi narativi, koje često potječu političke strukture, mogu rezultirati oživljavanjem trauma i produbljivanjem društvenih podjela, čije razmjere nije uvijek moguće u potpunosti sagledati. 

Govoreći o pokrenutoj inicijativi, ministar je istakao da ona može predstavljati dio dugoročnog procesa promjene društvenih obrazaca. 

- Ovaj projekt može biti jedan od dijelova slagalice koja, nakon možda 10, 15 ili 20 godina stalnog pokušaja i borbe, može normalizirati uljudan i civiliziran diskurs, koji ne podrazumijeva brutalne napade na bilo koga u društvu, kazao je.

Ova je konferencija, koja je okupila predstavnike i predstavnice institucija vlasti, međunarodnih organizacija, medija, regulatornih tijela, akademske zajednice i organizacija civilnog društva kako bi razgovarali o aktuelnim trendovima, izazovima i mogućnostima za koordiniran i djelotvoran odgovor na govor mržnje i narative koji podstiču podjele u BiH, označila početak nove inicijative koju, uz podršku Fonda glavnog tajnika UN-a za izgradnju mira, provode UNESCO, UN Women i UNDP, u partnerstvu s Ministarstvom komunikacija i prometa BiH.