Predsjednik najjače nacionalne stranke bh Hrvata ostaje dr. Dragan Čović. Na Izbornom saboru ponovno je izabran za predsjednika HDZ-a BiH. Jedini kandidat, jednoglasno izabran - bez iznenađenja, piše Deutsche Welle.

Dragan Čović nastavlja voditi HDZ BiH i nakon 18 godina te je, nakon Milorada Dodika koji je predsjednik SNSD-a od njegovog osnivanja 1996. punih 27 godina, drugi po redu po duljini predsjedničkog mandata. Jedinog protukandidata imao je u Boži Ljubiću pri prvim stranačkim izborima daleke 2005. godine kada ga je potonji optužio za manipulacije na izborima. Od tada do danas vlada HDZ-om, a danas govori o novoj strategiji i "novoj energiji".

Okretanje budućnosti?

-Ona bi trebala osigurati da kroz koordinirano stvorimo ambijent da već ove godine možemo kazati da smo ispunili sve ono što se od nas očekivalo kada je u pitanju integracijska aktivnost i izborno zakonodavstvo, odnosno da se do kraja posvetimo ekonomskim i socijalnim pitanjima i definiranju osnovnih standarda funkcioniranja pravne države BiH, kazao je Čović nakon što je ponovno izabran za predsjednika.

Kolege iz partnerskih stranaka pozvao je na zajedništvo.

-Uvjeren sam da za to postoji i vrlo jasna ambicija i nova energija, novi zamah i dovoljno poticaja da se više ne bavimo sami sobom i da se okrenemo budućnosti, poručio je.

No, predsjednik HDZ-a već duže vrijeme najavljuje "pomlađivanje" stranke, a to se sugerira i stranačkim fotografijama s Izbornog sabora gdje su u fokusu mladi članovi. Ali, na ključnim funkcijama ipak ostaju dugogodišnji stranački veterani.

Predpolitičko društvo i etnička demokracija

Za dugogodišnjeg novinara Mirsada Behrama to nije iznenađenje.

-Kao što je poznato, već desetljećima je glavni slogan HDZ-a 'Zna se' i bojim se da se taj slogan odnosi i na izbor novog, tj. starog, predsjednika i da se sve unaprijed zna, kaže Behram za Deutsche Welle.

On smatra kako građani BiH, zapravo, niti ne žive u istinskom demokratskom društvu.

-Ovo je predpolitičko društvo i etničkim demokracijama, ako se to uopće može nazvati demokracijama", navodi on, "a, do prave demokracije u takvim okolnostima, zapravo, i ne može doći. I to se ne odnosi samo na HDZ BiH, već i na sve ostale, vodeće stranke u ovoj zemlji, zaključuje Behram.

'Da je bilo pameti, izmislili bi oporbu'

Također dugogodišnji novinar i književnik Emil Karamatić kritičan je prema razini demokracije u stranci i to komentira na sebi svojstven, satiričan, način.

-Predsjedniku HDZ-a Draganu Čovića nije preostalo ništa nego da se, ne pitajući nikoga, jer nitko osim njega i ne postoji, proglasi doživotnim predsjednikom. Da su on i njegovi patrijski drugovi imali političke pameti u proteklih 20 godina oni bi izmislili oporbu u ime silne ljubavi o kojoj pričaju prema hrvatskom narodu. Umjesto toga izmislili su Hrvatski narodni sabor, najbeskorisniju polupolitičku organizaciju u povijesti BiH, kao simbol demokracije, smatra Karamatić.

U komentaru za DW Karamatić zaključuje kako "Čovića nema tko zamijeniti" te da je "politiku Hrvata u BiH sveo na svoje ime".

-Ljude oko sebe i sve, nekada slobodno misleće ljude, pogotovo sveučilišne profesore, doveo je na rang umjetne inteligencije s kojima on upravlja. Dva druga naroda imaju kakvu-takvu oporbu, ali ipak oporbu. Hrvati na političkoj sceni nemaju nikoga značajnijeg osim Čovića. Red bi bio da tako i ostane. Nema potrebe da sad budemo pametni i da mu netko pokuša tražiti zamjenu. Neka mu je sa srećom do iseljenja posljednjeg samomislećeg, ocijenio je Karamatić.

Markovina: Preslik Saveza komunista

Za povjesničara i publicista Dragana Markovinu situacija oko HDZ-a i izbornog sabora je - vrlo jednostavna.

-Ta stranka je od početka do danas, u organizacijskom smislu, načinu funkcioniranja, unutarnjim odnosima i doživljaju državnih i javnih institucija, zapravo, u svemu osim u ideologiji, preslika Saveza komunista. Što i ne treba posebno čuditi, budući da su je komunisti i oformili, a evo je i dan-danas vode, navodi ovaj ljevičarski aktivist, rođeni Mostarac kojeg je karijera odvela u Split.

Svoj stav Markovina ovako objašnjava: „To konkretno znači da se uvijek jedan čovjek pita za sve i da moć izvire iz partije, a ne iz javne političke funkcije. Iz tog razloga je Čoviću i sasvim irelevantno, a i pametno, je li on na nekoj javnoj funkciji ili nije, sve dok je na čelu partije".

No, što se tiče Markovine, novina je, kako kaže, da HDZ danas izgleda kao partija osamdesetih godina, i to u ocvaloj fazi, prije poraza. Kaže da ta stranka doista i ide u pomlađivanje i dolazak novih kadrova.

-Novih kadrova koji su ispeglani u javnom nastupu do maksimuma. To je pomlađivanje u kontroliranim uvjetima, komentira Markovina za DW.

Analizirajući budućnost stranke, smatra kako bi se moglo dogoditi da, nakon što ostvari glavni cilj političkog djelovanja iz posljednje faze, a to je uspostava pune nacionalne ravnopravnosti kroz izmjene izbornog zakona, što se trenutačno čini vrlo izglednim, HDZ ostane bez ikakvog sadržaja.

-S izuzetkom činjenice da je riječ o partiji vlasti, sa svim sinekurama koje to donosi. U takvim situacijama, što povijest politologije savršeno poznaje, kad se istroši paradigma, više ne pomaže kontrolirana oporba iz Socijalističkog saveza, odnosno iz HNS-a, nego dođe prava alternativa i uzme sve, zaključuje Markovina.