Tijekom 2019. godine, državljani BiH nisu odlazili na strana ratišta, ali nekoliko destina ih je i dalje u Siriji, Iraku i Ukrajini dok se zemlja suočava s izazovima borbe protiv terorizma zbog nesuradnje policijskih agencija i niskih sudskih kazni, a svijet s narastajućom prijetnjom od desničarskog ekstremizma, jedna je od konstatacija iz posljednjeg izvjećta o terorizmu, kojeg je nedavno objavio američki State Department. U izvjeću EUROPOL-a, objavljenom u isto vrijeme, iznosi se ocjenu da, iako mnoge desničarske ekstremističke grupe širom Europske unije (EU) nisu pribjegle nasilju, one doprinose osjećaju straha i neprijateljstva prema manjinskim grupama širom Unije. Dok se u izvještaju State Departmenta detaljno izvještava o borbi BiH protiv terorizma, izvještaj EUROPOL-a samo kratko spominje BiH, prenosi BIRN BiH.

BiH: Izazov povratnika sa stranih ratišta i loša unutarnja suradnjom

State Department navodi da je BiH tijekom 2019. godine ostala saveznik SAD-a u borbi protiv terorizma te je nastavila jačati svoje kapacitete, ali da rad na deradikalizaciji ostaje problem. Izvješće je pohvalilo suradnju BiH s američkim agencijama ali i ukazalo na lošu međusobnu suradnju agencija za borbru protiv terorizma u BiH. “Međusobni i međuagencijski sukobi te loša interna komunikacija ugrožavaju djelotvornu suradnju, što je osobito zamjetno u nedostatku strateških smjernica od strane Ministarstva sigurnosti BiH”, obrazlaže se.

“Iako je postignut mali napredak u rehabilitaciji i deradikalizaciji, razne građanske udruge, Međureligijsko vijeće BiH i pojedine vjerske vođe uložili su značajne napore u sprječavanju i suzbijanju terorističke radikalizacije i regrutiranja”, navode iz State Departmenta u izvješću u kojem se konstatira da BiH građani u ptorekloj godini nisu odlazili na strana ratišta ali da se zemlja i dalje suočava s opasnošću od boraca-povratnika. Podsjeća se i da se, nakon odluke Predsjedništva BiH, skupina žena, djece i boraca vratila u BiH u prosincu 2019. State Department dodaje da je, unatoč učestalijim sastancima radne skupine, koju predvodi Tužiteljstvo BiH, suradnja na provedbi zakona na izraženijoj strateškoj razini i dalje obilježena međuljudskim i institucionalnim sukobima, ali i složenom strukturom vlasti u BiH.

Agencije za provedbu zakona su, dodaje se nadalje, djelotvorno odgovorile na problem procesuiranja boraca koji se vraćaju iz Sirije i članova njihovih obitelji, iako Ministarstvo sigurnosti BiH nije imalo sveobuhvatan plan reintegracije i rehabilitacije članova obitelji. U BiH, stav je iznesen u izvješću, nema političke volje za provedbu inicijativa koje financira SAD, unatoč želji tijela reda i mira za provedbu zakona i osiguranje tih alata.

Napomenuvši da je Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i dalje vodeća agencija za provedbu zakona koja obavlja funkcije borbe protiv terorizma, State Department, pak, ukazuje da je, s oko 25 službenika koji rade na slučajevima borbe protiv terorizma, njena djelotvornost ograničena, a 2019. nije bilo političkih napora za povećanje veličine protuterorističke jedinice SIPA-e, unatoč prijedlogu zakona koji je u Parlamentu još od 2017.

Kazne za terorizam blage, a izmjene zakona se ne usvaja

State Department ocjenjuje da blage kazne u predmetima terorizma i dalje predstavljaju izazov, ali i da nedavne presude ukazuju da neki suci prepoznaju potrebu primjene strožih sankcija. “BiH je, također, započela kazneno goniti svoje državljane zbog pridruživanja stranim paravojnim snagama prema istoj odredbi namijenjenoj za procesuiranje ljudi koji se pridružuju ISIL-u“, stoji u izvještaju ali i dodaje da u BiH nisu napravljene značajne promjene u zakonodavstvu u cilju borbe protiv terorizma. S tim u svezi se navodi da je skupima parlamentarca predložila nacrte izmjena i dopuna za dodatno usklađivanje zakona BiH s direktivama EU-a o suzbijanju terorizma i uvođenje tri nova kaznena djela u Kazneni zakon 2018., ali su opći izbori u jesen te godine i sporo formiranje vlasti odgodili napredak.

Izmjenama bi se kriminaliziralo putovanje i boravak u inozemstvu zbog terorizma, zloporaba informatičke ili cyber tehnologije u terorističke svrhe, te krivotvorenje dokumenata u svrhu terorizma. Nacrt izmjena i dopuna također jača postojeću odredbu Kaaznenog zakona o obuci za terorističke aktivnosti.

Ekstremistička ideologija i nacionalističke grupe opasnost za BiH

„Ekstremistička ideologija i regionalne nacionalističke grupe“ ostaju potencijalni izvori terorizma u BiH, stoji u izvješću State Departmenta u kojem se hvali napore Međureligijskog vijeća na promicanju tolerancije i sučeljavanju s netolerancijom ili nasiljem usmjerenim na bilo koju od zajednica. Osim toga, pojačani su napori vjerskih vođa i grupa građana na identifikaciji „ekstremističkih utjecaja“ i izvora otpornosti u svojim zajednicama. Međunarodni i lokalni akteri koji rade na suzbijanju terorističke radikalizacije i regrutiranja uložili su značajne napore u proširenju svojih analiza izvan vjerski motivirane radikalizacije na ekstremni etnonacionalizam i strani utjecaj, kao i domaće pokretače „ekstremnih ideologija, jedna je od konstatacija State Departmenta.

ISIL izgubio teritorij, ali i dalje vreba

Na osnovu izvješća EUROPOL-a za 2019. godinu, u 13 država članica EU-a j prijavljeno je 119 terorističkih napada, 1.004 osoba uhićeno je zbog sumnje na kaznena dijela vezana za terorizam u 19 država članica. EUROPOL navodi i da situacija u konfliktnim područjima izvan Europe i dalje utječe na terorističku situaciju u Europi te da se, iako je ISIL izgubio teritorijalnu enklavu u Siriji, on transformirao u pobunu ispod površine u Siriji i Iraku i zadržao svoju globalnu mrežu ogranaka. Kako navodi EUROPOL, broj napada od strane ekstremista je u padu, ali se broj napada desnice povećao tijekom 2019.godine.