Troje Moldavaca osuđeni su u prvoj instanci zbog sudjelovanja u ruskim kampovima u BiH i Srbiji. Sud u prijestolnici Moldavije odlučio je da osudi troje državljana te zemlje 6. veljače zbog sudjelovanja u trening kampovima 2024. u BiH i Srbiji. 

Kako je rečeno tokom izricanja presude pred Općinskim sudom u Kišinjevu, Aliona Gotco, Ludmila Costenco i Vladimir Harcevnicov osuđeni su kaznama zatvora u rasponu od četiri do skoro pet i po godina. Nitko od njih nije prisustvovao izricanju presude i za njima su raspisani nalozi za uhićenje. 

Na ovu presudu postoji pravo žalbe u naredna dva mjeseca. Kako je rečeno, Aliona Gotco osuđena je na kaznu zatvora od četiri godine i jedan mjesec, Ludmila Costenco na četiri godine, dok je Vladimir Harcevnicov osuđen na kaznu od pet godina i četiri mjeseca. Moldavske službe su u rujnu 2024. dobile informaciju da se žitelji te zemlje obučavaju u kampovima u BiH i Srbiji. Saznanja, koja su tada predstavnici policije i moldavske službe SIS iznijeli na konferenciji za novinare, ukazivala su da kampove vode ruski instruktori. Kako su tada priopćili, cilj obuka bilo je kreiranje nereda tokom predsjedničkih izbora i referenduma o ulasku Moldavije u EU, čiji pozitivan rezultat nije odgovarao politici Rusije. 

Mjesec dana kasnije, moldavska policija je u akciji uhitila više stotina osoba koje se dovode u vezu s treninzima na Balkanu, ali i u Rusiji. Među njima su i osobe koje će u narednom razdoblju biti optužene i za sudjelovanje u kampovima nadomak Banje Luke. Neki od uhićenih su u međuvremenu postali ključni svjedoci. Optuženi – Aliona Gotco, Ludmila Costenco i Vladimir Harcevnicov – pojavili su se pred sudom prvi put na proljeće 2025.. Iako su se izjasnili da nisu krivi prema optužnici koja im na teret stavlja pripremanje nereda u državi, svi su priznali boravak u kampu u BiH. U narednim mjesecima, na ročištima pred sudom u Kišinjevu, iznosili su se detalji o kampovima. 

Između ostalog, da se kamp u BiH nalazio sjeverno od Banje Luke, nedaleko od bivše baze Zalužani, u dijelu sela Glamočani. Sudionici su u kamp, načinjen od većeg broja šatora, dovoženi iz Srbije, nekad preko istih kontakt-osoba, a prema tvrdnji sudionika – krajnji cilj kampa bi bio priopćen tek po dolasku u BiH. Pojedini sudionici su kazali da su došli u BiH pod uvjerenjem da idu na godišnji odmor ili da dostavljaju dokumente za prijatelje iz Moldavije. Sudionici su rekli i da su često odlazili u Banju Luku. Svjedočenja su opisivala i treninge za upravljanje dronovima. 

Obuka se prvo obavljala kroz simulacije, a potom i kroz upravljanje letjelicama. Dronovi su, pored standardne opreme, na sebi imali mehanizme za ispuštanje predmeta kao što su dimne ili šok-bombe. Instruktor zadužen za dronove, prema svjedočenjima, bio je Rus i učesnici kampa su ga zvali 'Viktor', ali njegov puni identitet nikada nije otkriven. Prema spisku moldavske obavještajne službe, ruski plaćenici koji su ranije povezivani s grupom Wagner i akcijama u Africi, koje uključuju ubojstva novinara, također su imali ulogu u treniranju državljana Moldavije.

 Osim svih dokaza i priznanja, političari iz RS, poput Milorada Dodika, Nenada Nešića i Nenada Stevandića, negirali su u dosadašnjim izjavama postojanje kampova. Isti stav dijeli i Veleposlanstvo Rusije u BiH. Istraga o ruskim kampovima u BiH u sklopu predmeta Tužiteljstva BiH još uvijek traje, javlja Detektor.