Dnevni.ba - PRELOADER

Sunday anxiety: Što stvarno pomaže? Savjeti koji imaju smisla i u stvarnom životu

1 h 46 min


Sunday anxiety: Što stvarno pomaže? Savjeti koji imaju smisla i u stvarnom životu
Sunday anxiety

Nekada je nedjelja značila usporavanje. Ručak s obitelji, sport, serija, kasniji doručak i osjećaj da vikend još traje. Danas, za velik broj ljudi, nedjelja poslijepodne izgleda potpuno drugačije.

Telefon se sve češće provjerava “samo na kratko”. U glavi se vrte sastanci, rokovi i poruke na koje još nije odgovoreno. Navečer dolazi nemir. San postaje plići. A ponedjeljak počinje prije nego što je vikend stvarno završio.

Taj fenomen ima ime: Sunday anxiety ili popularno Sunday Scaries.

Ne radi se o lijenosti ni o manjku discipline. Riječ je o anticipacijskoj anksioznosti — stresu koji se pojavljuje unaprijed, dok posao još nije ni počeo, ali mozak već pokušava “preživjeti” novi radni tjedan.

I upravo zato ova tema više nije samo psihološko pitanje. Ona postaje ozbiljna business tema.

Problem nije nedjelja. Problem je način na koji danas radimo
Velik dio modernog rada temelji se na stalnoj dostupnosti. Granica između privatnog i poslovnog života gotovo je nestala.

Mailovi stižu navečer. Slack i Teams ne gase se vikendom. WhatsApp grupe postale su produženi ured. Hibridni rad donio je fleksibilnost, ali je mnogima istovremeno oduzeo osjećaj završetka radnog dana.

Microsoft taj fenomen naziva digitalnim dugom — količinom informacija, sastanaka, notifikacija i komunikacije koja premašuje ljudsku sposobnost obrade.

U takvom okruženju mozak nikada stvarno ne ulazi u stanje odmora. Samo kratko pauzira prije sljedećeg vala obaveza.

Zato Sunday anxiety nije problem jednog dana u tjednu. Ona je posljedica kroničnog osjećaja da posao nikada nije potpuno pod kontrolom.

Podaci pokazuju da problem postaje globalan
Istraživanja posljednjih godina pokazuju da stres povezan s početkom radnog tjedna više nije izoliran problem pojedinaca, nego obrazac koji zahvaća velik dio tržišta rada.

Velik broj zaposlenih danas vikend ne koristi za pravi oporavak, nego za psihološku pripremu na novi ciklus pritiska, sastanaka i stalne dostupnosti.

Dodatni kontekst daje i Gallupovo izvješće za 2026. koje pokazuje zabrinjavajući trend: samo 20 posto zaposlenih globalno bilo je angažirano u 2025., što je najniža razina od 2020. godine. Istovremeno, Gallup upozorava na ogroman pad produktivnosti i emocionalne povezanosti zaposlenika s poslom.

To je važan podatak jer Sunday anxiety često nije samo posljedica umora. Ona je vrlo često signal emocionalnog udaljavanja od posla, gubitka kontrole i osjećaja da rad više troši energiju nego što daje smisao.

Posebno je izražen problem kod mlađih generacija zaposlenika koje rade u digitalnim i visoko kompetitivnim okruženjima, gdje granica između privatnog života i rada gotovo više ne postoji.

Nedjeljom zapravo ne odmaramo. Mentalno radimo
Sunday anxiety najčešće se pojavljuje kroz tri psihološka mehanizma.

1. Neizvjesnost

Ne znamo što nas čeka u ponedjeljak, ali mozak automatski simulira najgore scenarije.

2. Nedovršenost

Otvoreni zadaci stvaraju mentalni pritisak. Mozak ne voli nedovršene stvari i stalno ih vraća u fokus.

3. Gubitak kontrole

Ljudi imaju osjećaj da ne upravljaju svojim tjednom, nego da tjedan upravlja njima.

Zato nedjelja navečer često izgleda ovako:

tijelo je kod kuće
ali mozak je već u uredu
I tu nastaje ključni problem.

Čovjek fizički odmara, ali psihološki ostaje u radnom modu.

Burnout više ne počinje na poslu. Počinje u nedjelju navečer
WHO burnout definira kao posljedicu kroničnog radnog stresa kojim se nije uspješno upravljalo.

No zanimljivo je da se simptomi često ne pojavljuju tijekom radnog dana, nego upravo u trenucima kada bi se osoba trebala opustiti.

To je razlog zašto mnogi profesionalci nedjeljom osjećaju:

pritisak u prsima
razdražljivost
nesanicu
osjećaj težine
emocionalnu iscrpljenost
potrebu da “mentalno pobjegnu” od ponedjeljka
Posebno je zanimljivo da Sunday anxiety često pogađa ambiciozne i odgovorne ljude.

One koji žele imati kontrolu.
One koji ne vole zaostajati.
One koji stalno pokušavaju biti “dovoljno dobri”.

Drugim riječima — upravo ljude koje kompanije najviše žele zadržati.

Najvažnije pitanje nije “kako se opustiti”, nego “što me zapravo iscrpljuje?”
Tu dolazimo do jedne od najvažnijih stvari koje ističe profesorica Christina Maslach, jedna od vodećih svjetskih stručnjakinja za burnout.

Prema njezinom modelu, izgaranje najčešće dolazi iz šest područja:

prevelikog opterećenja
manjka kontrole
nedostatka priznanja
loših odnosa
osjećaja nepravde
gubitka smisla
Zato Sunday anxiety često nije problem organizacije vremena.

Nego problem organizacije rada.

Ako osoba svakog tjedna osjeća isti strah, pitanje nije:
“Kako da budem pozitivniji?”

Pitanje je:
“Što u mom radnom životu sustavno proizvodi ovaj osjećaj?”

Najveća greška koju ljudi rade nedjeljom
Mnogi pokušavaju “riješiti” Sunday anxiety dodatnim planiranjem.

Otvaraju laptop navečer.
Pregledavaju mailove.
Organiziraju ponedjeljak.
Mentalno ulaze u posao satima prije početka radnog tjedna.

I upravo time dodatno hrane stres.

Mozak tada dobiva poruku:
“Opasnost je stvarna. Moramo odmah krenuti raditi.”

Zato stručnjaci sve više preporučuju suprotan pristup:
ne pojačavati kontrolu u nedjelju navečer, nego je vratiti ranije.

Što stvarno pomaže? Savjeti koji imaju smisla i u stvarnom životu
1. Zatvorite radni tjedan prije nego što počne vikend

Autor koncepta dubokog rada Cal Newport preporučuje tzv. “shutdown ritual”.

To znači da petkom prije kraja rada:

pregledate što je završeno
zapišete otvorene zadatke
definirate tri prioriteta za ponedjeljak
Time mozak prestaje držati sve “u zraku”.

Najgora kombinacija je kaotičan petak i nedjelja bez jasnog plana.

2. Nemojte nedjelju pretvoriti u produžetak ponedjeljka

Nedjelja mora imati vlastiti identitet.

Ako cijeli dan služi samo kao emocionalna priprema za posao, mozak nikada neće osjetiti stvarni odmor, piše Financa.

Zato rituali postaju važni:

šetnja
trening
ručak
kuhanje
čitanje
vrijeme bez ekrana
druženje bez razgovora o poslu
Poanta nije luksuz.

Poanta je stvoriti psihološki prostor koji nije povezan s performansom i produktivnošću.

3. Napravite “meki ponedjeljak”

Mnogi ljudi tjedan započinju agresivno:

sastanci u 8:00
prepun kalendar
deset otvorenih tabova
inbox kao krizni stožer
To je recept za stres još prije 10 ujutro.

Puno bolji pristup je:

prvih 60 minuta bez sastanaka
pregled prioriteta
jedan važan zadatak
sporiji ulazak u ritam
To nije lijenost. To je upravljanje energijom.

4. Ako ste lider, Sunday anxiety vašeg tima je važan poslovni signal

Kada zaposlenici kronično ulaze u tjedan iscrpljeni, problem nije individualan.

To je signal kulture.

Lideri bi trebali postaviti nekoliko neugodnih, ali važnih pitanja:

Jesu li prioriteti jasni?
Ima li previše sastanaka?
Očekuje li se dostupnost vikendom?
Imaju li ljudi kontrolu nad svojim radom?
Postoji li psihološka sigurnost?
Jesu li zaposlenici stalno u “reaktivnom modu”?
Jer tim koji stalno preživljava ne može dugoročno biti kreativan, strateški ni inovativan.

A kompanije koje ignoriraju taj problem često kasnije plaćaju puno veću cijenu:

pad angažiranosti
burnout
odlazak kvalitetnih ljudi
tihi otkaz
emocionalnu distanciranost zaposlenika
Sunday anxiety nije slabost. To je poslovni i ljudski signal
Najveća pogreška je tretirati ovaj osjećaj kao nešto što treba samo “izdržati”.

Jer ljudi ne izgaraju preko noći.

Izgaranje najčešće počinje puno ranije:
u nedjelju navečer, kada tijelo pokušava odmoriti, a mozak već ulazi u ponedjeljak.

I zato pravo pitanje više nije:
“Kako da preživim novi tjedan?”

Nego:
“Zašto mi način na koji radim više ne dopušta da se stvarno oporavim?”

ZDRAVLJE


ONI NE RAZUMIJU DA NAMA SVAKA MINUTA BEZ LIJEKA ZNAČI ŽIVOT

Pacijenti s rijetkim bolestima u FBiH na rubu očaja

Ni nakon brojnih apela, medicinska sestra iz Mostara Amila Zukić nije dobila pristup terapiji koj...

30 Ožu 2026

Studija ruši uvriježeno mišljenje: Proljetni umor ne postoji

Jesu li ljudi u proljeće zaista umorniji? Istraživači iz Švicarske tvrde da nisu i da tako...

25 Ožu 2026

Usamljenost veliki problem osoba s Down sindromom

MOSTAR - Psihologinja Martina Orman-Škoro održala je u Mostaru stručno predavanje pod nazi...

21 Ožu 2026