Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Od početka ovog saziva vlasti u koju je ušla opskurna, ali zato do bola nesposobna sarajevska 'trojka' (SDP, NiP, NS) upozoravamo na kolaps koji se dogodio u zemlji. 

Gdje god da zagrebete vidite propast. Što god da su ti ljudi dotakli uništili su. Demografski izumiremo, ekonomija nam pada na razinu afričkih 'propalih država', na putu ka Europsku uniji idemo u rikverc, samoprozvani genijalci i spasitelji su nas čak uspjeli u 2026. godini gurnuti na sivu listu Moneyvala. 

Pored ovakvih 'spasitelja' i 'reformatora' ovo zemlji neprijatelji nisu ni potrebni. Dovoljan je još jedan 'trojkaški' mandat i od države će ostati spaljena zemlja. 

Veliki pad

O ekonomskom aspektu priče oglasio se i Međunarodni monetarni fond koji je upozorio kako se Bosna i Hercegovina suočava s usporavanjem ekonomskog rasta, rastom inflacije i povećanim fiskalnim pritiscima, dok bez snažnijih reformi neće moći ostvariti značajniji napredak prema ekonomskom standardu EU. U zaključnoj izjavi nakon konsultacija prema članu IV Statuta MMF-a za 2026. godinu navodi se da rast ekonomije slabi pod utjecajem viših cijena energije, slabije potražnje iz EU i povećane globalne neizvjesnosti. Prema procjenama MMF-a, gospodarski rast BiH usporio je sa 3,2 posto u 2024. na 2,1 posto u 2025., dok se za 2026. očekuje dodatno usporavanje na dva posto. Istovremeno, inflacija je sa 1,7 posto u 2024. porasla na četiri posto u 2025. godini, a tijekom ove godine mogla bi dosegnuti 5,4 posto. 

Iz MMF-a navode kako će se rast u srednjem roku postepeno oporavljati prema razini od tri posto, ali da takva dinamika neće biti dovoljna za značajnije približavanje životnog standarda zemljama EU bez ozbiljnijih strukturnih reformi.

Među glavnim rizicima izdvajaju se slabiji rast ključnih trgovinskih partnera, dugotrajno visoke cijene energije, stroži globalni financijski uvjeti i političke tenzije unutar zemlje.

Deficit raste jer se uhljebi moraju namiriti

Posebnu pažnju MMF je posvetio fiskalnoj politici, ocijenivši da ona i dalje ostaje ekspanzivna te doprinosi rastu proračunskih deficita, javnog duga i inflatornih pritisaka. Konsolidirani deficit opće vlade kontinuirano raste od 2022., a prema projekcijama mogao bi dostići četiri posto bruto domaćeg proizvoda u 2026. Kao glavni razlozi navode se povećanja mirovina, socijalnih davanja i plaća u javnom sektoru. 

MMF upozorava da se povećani deficiti financiraju rekordnim vanjskim zaduživanjem. Republika Srpska zadužila se za ukupno 750 milijuna eura, što predstavlja 7,3 posto BDP-a tog entiteta, dok je Federacija osigurala 800 milijuna eura, odnosno 3,9 posto svog BDP-a. 

Zbog toga MMF poziva vlasti da se suzdrže od novih mjera koje bi dodatno povećavale deficit te da eventualne viškove prihoda iskoriste za obnovu fiskalnih rezervi.

Ograničavanje rasta plaća u javnom sektoru

U izvješću se navodi da bi fiskalna konsolidacija trebala početi najkasnije 2027. kako bi se smanjile potrebe za novim zaduživanjem, obnovile fiskalne rezerve i osigurao prostor za prioritetna ulaganja. 

MMF preporučuje ograničavanje rasta plaća u javnom sektoru, racionalizaciju subvencija i transfera, efikasnije ciljanu socijalnu pomoć te proširenje poreznih osnovica kroz smanjenje poreznih izuzeća i modernizaciju oporezivanja imovine.

Posebno se ističe kako naša zemlja mora ubrzati provođenje reformi kako bi povećala konkurentnost i potencijal ekonomskog rasta. Posebno se ističe značaj Plana rasta EU, koji bi mogao pomoći ekonomskom restrukturiranju, jačanju integracija s EU i privlačenju dodatnih investicija.

Zaključak misije MMF-a je da BiH raspolaže potencijalom za snažniji rast, ali će za njegovo ostvarenje biti neophodne reforme u oblasti javnih financija, energetike, upravljanja i poslovnog okruženja.

Prema procjenama MMF-a, efikasna provedba reformi povezanih s europskim integracijama mogla bi dugoročno povećati rast BDP-a između 0,5 i jedan posto godišnje.

Dekarbonizacija

MMF upozorava i na posljedice uvođenja Mehanizma za prilagođavanje ugljika na granicama EU (CBAM), koji od 2026. godine pogađa oko 11 posto izvoza Bosne i Hercegovine, posebno u sektorima aluminija, cementa, električne energije te željeza i čelika. Zbog toga se preporučuje ubrzanje dekarbonizacije, ulaganja u obnovljive izvore energije i usklađivanje sistema praćenja emisija sa standardima EU.