Švicarski list NZZ piše o tome kako i zašto je papa Franjo "spornom hodočasničkom mjestu" - Međugorju - dao svoj "blagoslov". List se osvrće i na korist koju je to malo hercegovačko selo izvuklo od "Gospinog ukazanja", piše DW.

Usred hercegovačkog krša i kamena se u lipnju 1981. navodno dogodilo nešto nadnaravno, piše na početku svoga članka o Međugorju švicarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), ujedno pojašnjavajući da to hodočasničko mjesto u Bosni i Hercegovini tako duže od četiri desetljeća dovodi do raskola mišljenja unutar Rimokatoličke crkve. Hodočašća u to mjestašce je Vatikan čak jedno vrijeme bio zabranio te je zbog navodnog "Gospinog ukazanja" u to nekoć malo čitlučko selo, u Međugorje, čak više puta slao papinska povjerenstva i Apostolske vizitatore, napominje NZZ. 

-Većina njih se vratila natrag s istim zaključkom: navodna marijanska ukazanja nisu vjerodostojna. No, sada je Vatikan popustio rastućem utjecaju tog hodočasničkog mjesta, piše NZZ osvrćući se na prošlotjedno vatikansko dodjeljivanje statusa "nihil obstat" Međugorju.

Hodočasničko mjesto oko kojeg se katolici desetljećima svađaju

List pojašnjava da Vatikan time službeno priznaje Međugorje kao hodočasničko mjesto (ne kao svetište, op. ur.) i hodočašća kategorizira kao nesporna. 

-Međutim, i dalje je veliko pitanje: Što to hodočasničko mjesto, oko kojeg se desetljećima svađaju katolici, čini tako posebnim?, piše NZZ. 

U svezi s tim pitanjem list navodi primjer Švicarca Adalberta Imbodena koji je jedan od brojnih švicarskih organizatora hodočasničkih putovanja u Međugorje. Imboden šest do osam puta godišnje vozi u Međugorje, i to već 26 godina, piše NZZ: "Za njega je jasno: ono što se događa u Međugorju je istinito. 'Toliko duševnih i tjelesnih pročišćenja kao u Međugorju nisam doživio ni u jednom drugom hodočasničkom mjestu.' 

Imboden govori o obraćenim osobama koje su mu nakon putovanja pisale da im se život radikalno promijenio te da su sada potpuno drugi ljudi. I Vatikan u svome priopćenju ističe te 'lijepe plodove': u Međugorju se ljudi obrate, ljudi se intenzivno mole i jačaju u svojoj vjeri, ističe se iz Vatikana".

Možda čak i talijanska mafija zarađuje na Međugorju

No, cijela ta stvar je nešto kompliciranija, ističe NZZ, napominjući da Vatikan i dalje ne priznaje navodna Gospina ukazanja, ali ujedno i ne poriče da su ona stvarna. Crkva vjeru u ukazanja ostavlja vjernicima, pojašnjava ovaj list: 

"Tako se između redaka jasno dade pročitati da Međugorje u Rimu ostaje sporno. Vatikan u svome priopćenju vjernike izričito upozorava na opasnost manipulacija i šarlatana. U raznim medijskim izvješćima se proteklih godina uvijek iznova navodilo kako vidioci ekonomski profitiraju od hodočašća. Jedan od papinskih izaslanika je čak govorio o tome da je upletena i talijanska mafija. Ono što je, međutim, jasno je da je Međugorje odavno postalo unosan posao. Čitavo selo živi od toga, a ljudi su došli do blagostanja."

Te kritike vjernici odbijaju, pojašnjava ovaj list i navodi kako ljudi poput Adalberta Imbodena ističu da je ono što je posebno u Međugorje jest da se tamo vjera svakim danom "živi", u što se uskoro može ponovno uvjeriti, jer, kako navodi dalje NZZ, Imboden već u listopadu s jednom većom skupinom vjernika putuje u BiH, piše DW.