UKRAJINSKI poljoprivrednici ulaze u novu sezonu s punim skladištima, niskim domaćim cijenama i sve težim izvozom preko Crnog mora. Dio njih zato već najavljuje da će iduće godine smanjiti sjetvu ili potpuno odustati od pojedinih kultura.

Problem je u tome što su ruski napadi na crnomorske luke i trgovačke brodove tijekom ljeta i jeseni ozbiljno ograničili izvoz, dok su alternativni pravci preko Dunava, željeznice i cestovnog prometa preskupi i prespori.

Ukrajinsko ministarstvo poljoprivrede još je krajem kolovoza objavilo da je zemlja u tom mjesecu mogla izvesti tek oko trećine količine poljoprivrednih proizvoda koju bi u normalnim uvjetima mogla plasirati na svjetsko tržište.

Farmeri više ne vide računicu

Oleksandr Chumak, farmer iz Odeske oblasti, kaže da oko 80 posto njegova uroda trenutačno ne može prodati uz dobit.

"Zašto bismo sijali ako danas uopće nemamo profit?" rekao je Andrij Dikun, predsjednik Ukrajinskog agrarnog vijeća, za CNBC.

Upozorio je da poljoprivrednici i dalje moraju plaćati poreze, najam zemljišta, gorivo i druge troškove, dok im je velik dio novca vezan u zalihama koje ne mogu prodati.

Najveća ukrajinska banka PrivatBank navodi da je samo od lipnja do kolovoza plasirala 1.53 milijarde grivnji obrtnog kapitala agrarnim poduzećima, više nego dvostruko u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Skladišta se pune
Problem dodatno pogoršava velika ovogodišnja proizvodnja.

FAO procjenjuje da bi Ukrajina u sezoni 2026./27. mogla proizvesti oko 84.2 milijuna tona žitarica i uljarica, oko šest posto više nego prethodne godine. Istodobno je učinkoviti skladišni kapacitet, nakon ratnih razaranja, procijenjen na manje od 59 milijuna tona. Ako izvoz ostane usporen, manjak skladišnog prostora mogao bi do studenoga dosegnuti oko 11 milijuna tona.

Ukrajinske vlasti još su u kolovozu procjenjivale da alternativnim pravcima mogu izvesti oko 30 milijuna tona godišnje, dok bi ukupni izvozni potencijal ovogodišnjeg uroda mogao biti dvostruko veći.

Crno more ostaje ključno
Oko 90 posto glavnog ukrajinskog poljoprivrednog izvoza u normalnim uvjetima ide preko Crnog mora.

No ruski napadi na luke i brodove posljednjih mjeseci ponovno su dramatično povećali rizik plovidbe. Početkom listopada ruski dron pogodio je i trgovački brod koji je prevozio kukuruz iz Ukrajine, pri čemu su poginule dvije osobe.

Napadi su ozbiljno smanjili kapacitet ukrajinskih crnomorskih luka, a Financial Times navodi da pojedine rade na manje od 30 posto kapaciteta.

  
 
Alternative ne mogu zamijeniti luke
Dio žita pokušava se preusmjeriti preko Dunava, željeznicom i cestama prema Europskoj uniji, ali ti pravci imaju ograničen kapacitet i znatno veće troškove.

Poljska, Mađarska i druge susjedne zemlje istodobno se protive većem priljevu ukrajinskog žita jer strahuju od pada cijena za vlastite poljoprivrednike.

 
Ukrajinski proizvođači zato sve češće planiraju prelazak na suncokret, uljanu repicu i druge kulture koje donose veću vrijednost po toni i lakše podnose visoke logističke troškove.

Posljedice bi se mogle osjetiti i globalno
Ukrajina i Rusija prije rata zajedno su činile više od polovice svjetskog izvoza suncokretova ulja, gotovo petinu izvoza ječma i oko 14 posto pšenice.

Zbog blokade Crnog mora dio ponude ostaje zarobljen u obje zemlje, što trenutačno podupire svjetske cijene.

Ako bi se morski koridori naglo ponovno otvorili, milijuni tona ruskih i ukrajinskih zaliha mogli bi brzo stići na tržište i pritisnuti cijene naniže.

Upravo zato Turska ponovno pokušava posredovati oko sporazuma kojim bi se zaustavili napadi na trgovačke brodove i obnovio sigurniji izvoz žitarica preko Crnog mora. Ankara je već bila ključni posrednik u prvom sporazumu o izvozu žita iz 2022., a novi razgovori trebali bi se održati tijekom listopada.

Za ukrajinske poljoprivrednike problem je, međutim, neposredniji: ako sadašnja zaliha ostane u skladištima, mnogi neće imati novca ni prostora za sljedeću sjetvu.