Svjetska banka povećala je prognozu rasta cijena energenata u 2026. godini na 32 posto, u odnosu na ranije očekivanih 24 posto. Novo izvješće Commodity Markets Outlook, objavljeno 28. listopada, predviđa rast ukupnih cijena sirovina od 23 posto. Prehrambene sirovine trebale bi poskupljivati i tijekom 2027.

U odnosu na travanjske prognoze Svjetske banke, očekivani rast ukupnih cijena sirovina povećan je sa 16 na 23 posto. Poremećaji u opskrbi naftom i prirodnim plinom zbog sukoba na Bliskom istoku glavni su razlog pogoršanja prognoza. Svjetska banka sada očekuje da će cijene energije dosegnuti najvišu razinu u četiri godine, nakon tri uzastopne godine pada.

Proizvodnja nafte pada snažnije od potrošnje
Prema listopadskom izvješću Svjetske banke, svjetska ponuda nafte trebala bi se u 2026. smanjiti za 5,2 posto. Bio bi to najveći pad u više od četiri desetljeća, izuzme li se pandemijska 2020. godina.

Istodobno se očekuje smanjenje potrošnje nafte od 2,5 posto, treći najveći godišnji pad nakon 2020. i 1980. godine. Visoke cijene ograničavaju potražnju, a elektrifikacija dodatno smanjuje potrošnju nafte, osobito u Kini. Unatoč tome, proizvodnja ostaje ispod potrošnje, zbog čega se tržište nastavlja oslanjati na postojeće zalihe.

Svjetska banka prognozira da će prosječna cijena nafte Brent u 2026. iznositi 91 dolar po barelu, nasuprot 69 dolara u 2025. godini. Za 2027. očekuje pad na 79 dolara, uz postupno poboljšanje opskrbe.

Ako se poremećaji opskrbe nastave, Brent bi u 2027. mogao dosegnuti 105 dolara po barelu. To je gotovo 33 posto iznad osnovne prognoze. Takav ishod Svjetska banka povezuje s mogućom eskalacijom sukoba na Bliskom istoku i daljnjim oštećenjima ruske naftne infrastrukture.

Smanjene zalihe ostavljaju manje prostora za ublažavanje novih poremećaja. Čak i uz slabiju potražnju, dodatni gubitak proizvodnje mogao bi ponovno povećati pritisak na cijene.

Europski plin gotovo 60 posto skuplji
Zbog smanjenih isporuka ukapljenog prirodnog plina (LNG), Svjetska banka predviđa rast referentnih europskih cijena prirodnog plina od gotovo 60 posto tijekom 2026. godine.

Prema listopadskim prognozama, prosječna cijena europskog plina trebala bi iznositi približno 19 dolara po milijunu britanskih toplinskih jedinica (MMBtu), nasuprot 12 dolara u 2025. Za 2027. očekuje se pad na približno 17,5 dolara po MMBtu, odnosno oko osam posto, ali uz i dalje ograničenu opskrbu.

Takva kretanja povećavaju rizik viših troškova u kemijskoj industriji, proizvodnji gnojiva i drugim djelatnostima koje intenzivno koriste prirodni plin. Koliki će biti stvarni trošak za pojedine proizvođače ovisit će o ugovorenim cijenama energije i mogućnosti prilagodbe potrošnje.

Hrana bi mogla poskupljivati i nakon pada cijena energije
Dok Svjetska banka za 2027. očekuje smirivanje cijena energenata, prehrambene sirovine trebale bi nastaviti poskupljivati.

Prema službenim prognozama Svjetske banke, njihove cijene u 2026. mogle bi porasti približno deset posto, a u 2027. dodatnih sedam posto. Kumulativno poskupljenje tijekom dvije godine iznosilo bi oko 18 posto.

Različita kretanja cijena energije i hrane pokazuju zašto očekivano pojeftinjenje nafte i plina u 2027. ne mora donijeti jednako brzo smirivanje troškova prehrane. Proizvodnja hrane ovisi i o ranije nastalim troškovima, prinosimaPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... te dostupnosti žitarica na međunarodnom tržištu.

Svjetska banka istodobno je smanjila prognozu poskupljenja gnojiva. Dok je u travnju očekivala rast njihovih cijena od približno 31 posto, nova procjena iznosi oko 14 posto. Cijene uree snažno su porasle početkom godine, ali je taj pritisak u međuvremenu oslabio. Za 2027. očekuje se povratak cijena gnojiva približno na razinu iz 2025.

Rizici za opskrbu hranom ipak ostaju. Među njima su novi poremećaji u isporukama žitarica preko Crnog mora, nepovoljni vremenski uvjeti povezani s pojavom El Niño i moguće daljnje poskupljenje energenata.

Ako se više poremećaja dogodi istodobno, cijene prehrambenih sirovina mogle bi biti 12 posto iznad osnovne prognoze. Time bi premašile razine iz 2022. godine. Svjetska banka upozorava da bi takav razvoj događaja mogao izazvati prehrambenu krizu sličnu onoj s početka 2010-ih, kada je zbog visokih cijena hrane više od 40 milijuna dodatnih ljudi završilo u ekstremnom siromaštvu.

Što nove prognoze znače za gospodarstvo BiH?
Dok Svjetska banka povećava prognoze cijena energenata, Centralna banka Bosne i Hercegovine u procjeni inflacije objavljenoj 27. listopada upozorava da se rast međunarodnih cijena energije već prenosi na domaće cijene.

Prema toj procjeni, godišnja temeljna inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... za prvih devet mjeseci 2026. iznosila je 4,33 posto, dok je godišnji rast prosječnih potrošačkih cijena u sektoru usluga dosegnuo 4,59 posto.

CBBiH navodi da su obje stope ostale na razinama sličnima prošlogodišnjima, što upućuje na postojanost domaćih inflacijskih pritisaka. Istodobno, na ukupnu inflaciju znatno utječu vanjski čimbenici, osobito međunarodne cijene energenata.

Za poduzeća u BiH takva kretanja otvaraju pitanje troškova nabave i proizvodnje. Uvoznici energenata i prehrambenih sirovina izloženi su promjenama međunarodnih cijena, dok proizvođači moraju procijeniti koliko povećanih troškova mogu apsorbirati bez promjene prodajnih cijena.

Prognozu međunarodnog rasta cijena hrane od približno 18 posto tijekom dvije godine pritom ne treba poistovjećivati s očekivanom inflacijom hrane u BiH. Maloprodajne cijene ovise i o domaćim troškovima prerade, prijevoza, rada i trgovine.

U ranijoj analizi Financa.ba o rastu cijena hrane i goriva već je obrađeno kako međunarodni cjenovni poremećaji mogu utjecati na domaće tržište. Novo izvješće Svjetske banke sada pokazuje da bi pritisak na cijene prehrambenih sirovina mogao potrajati i nakon očekivanog smirivanja energetskog tržišta.

Dodatni rizik za industriju dolazi s tržišta metala. Svjetska banka za 2026. očekuje rast njihovih cijena od približno 25 posto, potaknut ograničenom ponudom i potražnjom za aluminijem, bakrom i kositrom. Za proizvođače koji istodobno nabavljaju energiju i industrijske materijale to može otežati planiranje troškova i ugovaranje prodajnih cijena.

Analiza u izvješću Commodity Markets Outlook pokazuje da se poremećaji cijena snažnije prenose između tržišta sirovina tijekom gospodarskog i tržišnog stresa. Industrijski metali najviše prenose cjenovnu nestabilnost na druge sirovine. Utjecaj nafte povećao se nakon izbijanja sukoba na Bliskom istoku, piše Financa.