Svjetska banka očekuje da će zapadni Balkan u 2020. ući u recesiju, pri čemu se prognozira da će svih šest zemalja, suočavajući se i dalje sa posljedicama pandemije COVID-19, zabilježiti negativan rast.

U najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke prognozira se da će regionalni rast zapadnog Balkana iznositi između -3 i -5,6 posto.

Osnovni scenarij pretpostavlja da će epidemija u Evropi uskoro početi usporavati, tako da će mjere suzbijanja biti moguće ukinuti do kraja juna te da oporavak može postepeno početi u drugoj polovini 2020.

Nepovoljni scenarij pretpostavlja produžetak epidemije i ukidanje mjera suzbijanja tek na kraju augusta, a početak oporavka ekonomske aktivnosti tek u posljednjem kvartalu 2020. 

Direktorica za zemlje zapadnog Balkana u Svjetskoj banci Linda Van Gelder ističe da jačina recesije zavisi od trajanja pandemije u Evropi.

- Iako je teško prognozirati ekonomski uticaj postojeće pandemije u regiji, nema sumnje da ona uvodi pometnju u život u cijeloj regiji jer opterećuje zdravstveni sistem, paralizira ekonomsku aktivnost i ugrožava blagostanje ljudi - dodala je Van Gelder.

Navela je da se očekuje da će se rast u regiji značajno obnoviti u srednjoročnom periodu, kako se ekonomija bude postepeno vraćala u normalu, ali to zavisi i od dužine i intenziteta trenutne krize, kao i od toga šta će kreatori politika učiniti za prevazilaženje ove epidemije.

U izvještaju je naglašeno da pandemija izazvana korona virusom predstavlja najozbiljniju prijetnju ekonomiji Bosne i Hercegovine nakon svjetske finansijske krize. Izgledi za ekonomiju BiH zavise od brojnih neizvjesnih faktora, a zemlja je suočena s mogućom dubokom recesijom uz procijenjeni pad BDP-a od 3,2 procenta.

Efekti će se osjetiti u skoro svakom sektoru ekonomije, a naročito u turizmu, nekretninama, transportu, veleprodaji i maloprodaji; dok će poremećaj u lancima snabdijevanja i manja potražnja od EU dovesti do pada kako industrijske proizvodnje tako i izvoza roba i usluga.

Iz Svjetske banke tvrde da najavljeni odgovor vlasti kroz uspostavljanje fonda za ekonomsku stabilizaciju i garantnog fonda može kratkoročno pomoći u ublažavanju ekonomskih i socijalnih posljedica te nezapamćene krize.

Smatraju da će, kako se dodatne mjere odgovora na krizu budu razvijale, naročito one vezane za uspostavljanje novih fondova, biti važno osigurati da podrška bude transparentno dodijeljena, pažljivo usmjerena, fiskalno održiva te da se lako može ukinuti kad više ne bude potrebna.

Nakon te faze hitnog odgovora očekuju da će uslijediti faza ekonomskog oporavka a institucije trebaju biti spremne pomoći pojedincima da nađu posao, olakšati pristup kreditima te osigurati podršku firmama da obnove svoje poslovanje.

- Od ključnog značaja će biti da se javna potrošnja iskoristi za jačanje ukupne potražnje, uz održavanje sveukupne fiskalne stabilnosti. Osim trenutne krize, bitno je da BiH zadrži fokus na rješavanju svojih dugotrajnih strukturalnih i institucionalnih slabosti - rečeno je iz Svjetske banke.