Birači iz RS-a nisu presudan čimbenik na izborima u Srbiji, ali imaju značajnu političku simboliku. Vlasti otvoreno podržavaju Vučića, dok su studenti pokušali doprijeti do tog biračkog tijela, no dočekani su zabranama, piše Deutsche Welle.

Milorad Dodik u više je navrata otvoreno podržao listu Aleksandra Vučića i izjavio da je njegova pobjeda izvjesna. To je uslijedilo nakon pobjede Dodikova SNSD-a na izborima u BiH.

Kada se 25. listopada otvore biračka mjesta u Srbiji, među glasačima će biti i građani Bosne i Hercegovine s dvojnim državljanstvom, ponajprije stanovnici Republike Srpske. To pravo nije sporno jer proizlazi iz sporazuma između Srbije i Bosne i Hercegovine koji su dogovorili tadašnji predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Vojislav Koštunica te članovi Predsjedništva BiH Živko Radišić, Beriz Belkić i Jozo Križanović. Sporazum je potpisan u listopadu 2002. godine, a na snagu je stupio u svibnju sljedeće godine.

Dakle, ni državljanstvo ni pravo glasa nisu sporni. Međutim, sporan je način na koji se provodi izborna kampanja i sam izborni proces, osobito na ovim izborima.

Tko glasa?

Na izborima 2023. godine u konzularnim predstavništvima Srbije u Bosni i Hercegovini glasalo je 7.580 od ukupno 11.500 upisanih birača. U Banjoj Luci glasao je 821 birač, u Višegradu 893, Doboju 937, Trebinju 591, Zvorniku 696, Loparama 569 i Rudom 409. Među biračkim mjestima bili su i Mostar sa 147 te Sarajevo s 244 birača.

Iz Banje Luke tada su poručivali da su optužbe o „prekrajanju volje građana Srbije“ besmislene. Najveći broj birača dolazio je iz manjih mjesta uz Drinu i iz istočnog dijela Republike Srpske, poput Višegrada, Rudog, Zvornika i Lopara, a ne iz većih gradova.

Za ove izbore, od ukupno 93 biračka mjesta u inozemstvu, njih 28 nalazi se u Bosni i Hercegovini. Dio oporbe i studentskog pokreta tvrdi da vlast rasporedom biračkih mjesta nastoji smanjiti izlaznost dijaspore. Ipak, biračko tijelo u BiH, koje prema nepotvrđenim podacima broji nešto više od 12.000 birača upisanih u birački popis, teško može značajnije utjecati na konačan izborni rezultat.

-Ako netko ima pravo glasa, treba ga iskoristiti, ali manjak demokratskih standarda otežava ostvarivanje prava svih sudionika ovog izbornog procesa, kaže Vehid Šehić iz Koalicije „Pod lupom“, koja prati izbore u BiH. 

Smatra da neće biti masovnog organiziranog dovođenja birača iz BiH u Srbiju jer svoje pravo mogu ostvariti na biračkim mjestima u Bosni i Hercegovini.

Za ove izbore Republičko izborno povjerenstvo Srbije, uz Konzulat Srbije u Banjoj Luci, odredilo je još dva biračka mjesta u prostorijama Mtel-a u tom gradu.

Tko poziva?

Sumnju u proces glasanja dijaspore izazvali su telefonski pozivi građanima Republike Srpske koji posjeduju osobnu iskaznicu Republike Srbije. Od njih se tražilo da dostave ili skeniraju dokument kako bi bili prijavljeni za glasanje na određenom biračkom mjestu.

Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) iz Beograda u rujnu je objavio snimku za koju tvrdi da potvrđuje kako se u Bosni i Hercegovini provodi akcija očitavanja osobnih iskaznica radi prijave za glasanje na izborima u Srbiji.

-Zovem iz ureda Novo Goražde, za dvojna državljanstva. Trenutačno sam na terenu u Višegradu i očitavam osobne iskaznice Republike Srbije za prijavu za glasanje ovdje u Višegradu. Glasanje će biti u srednjoj školi, navodi se u razgovoru koji je objavila CRTA.

Iako nitko ne osporava pravo građana BiH koji imaju srpsko državljanstvo da glasaju, problematičnim smatraju činjenicu da bi prijavu za glasanje u inozemstvu trebao podnijeti sam birač, a ne treća osoba u njegovo ime. Posebno je sporno ako se takve aktivnosti provode prije službenog raspisivanja izbora.

Milorad Dodik u više je navrata otvoreno podržao listu Aleksandra Vučića i izjavio da je njegova pobjeda izvjesna. To je uslijedilo nakon pobjede Dodikova SNSD-a na izborima u BiH. Takve se poruke ne tumače samo kao politička podrška, nego i kao jasan signal vlastitom biračkom tijelu kome dati glas.

 Tko šuti?

Studentska lista prvi put izlazi na izbore nakon dvije godine prosvjeda i blokada. Odlučila je kampanju proširiti i na Republiku Srpsku. Karavana je krenula prošlog mjeseca, ali je ubrzo prekinuta zbog niza incidenata. Na kraju je zabranjeno i planirano okupljanje u Banjoj Luci.

To je bila druga zabrana okupljanja koju je izrekla policija Republike Srpske. Kao razlog navedena je sigurnosna procjena prema kojoj postoji mogućnost narušavanja javnog reda i mira, organiziranog dolaska navijačkih i drugih skupina te fizičkih napada na sudionike.

-Mislim da je zabrana rezultat straha od Aleksandra Vučića i njegova režima, čiji se utjecaj proteže i na Republiku Srpsku. Prošli put studenti su bili izloženi pritiscima jer nisu imali dozvolu, a sada je nisu dobili iako su skup uredno prijavili, smatra Aleksandar Žolja iz Kuće ljudskih prava Banja Luka. Dodaje kako je, čak i ako nije postojala izravna politička naredba, očito postojao strah unutar policijskih struktura.

Studentska lista reagirala je porukom da već tjednima pokušava posjetiti svoj narod u Republici Srpskoj i razgovarati s građanima. Istaknuli su da između njih i građana ne stoji rijeka Drina niti granični prijelazi, nego institucije.

-Dostavili smo sve tražene podatke. Kada lokacija nije odgovarala, promijenili smo je. Kada je nedostajao dokument, dostavili smo ga. I opet smo naišli na zid. Očito problem nije ni u lokaciji, ni u dokumentima, ni u proceduri, nego u političkoj nepodobnosti, poručili su studenti, dodajući da im zaštita od vlastitog naroda nije potrebna.

Dolazak studenata iz Srbije izazvao je i negativne reakcije dijela studentskih organizacija u Republici Srpskoj, ponajprije zbog njihovih stavova o genocidu u Srebrenici.

-Zabrana je vrhunac načina na koji funkcionira režim u Republici Srpskoj. Nevjerojatno je da srpski studenti ne mogu doći u Banju Luku i razgovarati s građanima, smatra Nebojša Vukanović iz Liste za pravdu i red. On je, kako se navodi, jedini političar koji je javno podržao studente, bez obzira na podjelu između vlasti i oporbe.

 Medijski mrak

Zabrane okupljanja samo su vidljiv dio problema. Manje je vidljivo ono što birači u Republici Srpskoj ne vide na televizijskim ekranima. Većina medija o studentima izvještava rijetko, a kada to čini, najčešće ih prikazuje kroz prizmu „blokadera“.

Novinar iz Banje Luke Đorđe Vujatović smatra da građani Republike Srpske uglavnom nisu dovoljno informirani o Studentskoj listi u Srbiji, unatoč tome što velik broj njih ima srpsko državljanstvo i pravo glasa.

-Zbog toga prihvaćaju narative vodećih političara koji predstavnike Studentske liste prikazuju kao goste u stranoj zemlji, dok Vučića i druge vladajuće političare doživljavaju kao svoje, smatra Vujatović.

Prema njegovu mišljenju, najveći je problem u medijima, osobito televizijskim postajama sa sjedištem u Republici Srpskoj, koje su glavni izvor informiranja starije populacije.

-Studenti ne dobivaju prostor jer su mnogi mediji izravno ili neizravno pod kontrolom političara bliskih Vučiću. Kada se tome pridoda velik broj televizijskih kanala iz Srbije koji se emitiraju putem kabelskih operatera, a također se nalaze pod snažnim političkim utjecajem, dolazi do potpune blokade, kaže Vujatović.

Oporba podijeljena

Vujatović smatra da se građani Republike Srpske o događajima u Srbiji, uključujući studentske prosvjede i izbore, mogu objektivno informirati tek putem nekoliko neovisnih internetskih portala, no problem je njihova ograničena vidljivost.

-Najveći oglašivač u Republici Srpskoj je Mtel, koji je pod izravnom kontrolom države Srbije, pa pojedini mediji izbjegavaju pisati o studentima kako ne bi izgubili značajnog oglašivača, zaključuje on.

Politički prostor jednako je zatvoren. SDS, najveća oporbena stranka u Republici Srpskoj, nakon izbora održanih 4. listopada nalazi se u ozbiljnoj krizi. Predsjednik stranke Branko Blanuša ogradio se od davanja podrške bilo kojoj opciji na izborima u Srbiji, poručivši da se ne želi miješati u unutarnja pitanja druge države te da će građani Srbije sami odlučiti što je za njih najbolje.

Gledano formalno-pravno, glasanje građana iz Bosne i Hercegovine koji imaju srpsko državljanstvo potpuno je zakonito. Međutim, politički problem leži u očitoj asimetriji: jedni imaju potporu institucija, medija i otvorena vrata, dok su drugi suočeni sa zabranama okupljanja i ograničenim pristupom javnosti. Takav odnos možda neće odlučiti izbore u Srbiji, ali utječe na kvalitetu i ravnopravnost izbornog procesa.