Žitelji kredite uzimaju za puko preživljavanje, država za nastavak života 'na visokoj nozi'

Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Hiperinflacija u Bosni i Hercegovini posljednje dvije godine bukvalno je pustošila novčanike bh. žitelja, te mnoge od njih gurnula u siromaštvo. Srećom, čini se kako je inflacija na izdisaju. Jedna od mjera koja je na globalnoj razini dovela do usporavanja jeste podizanje kamatnih stopa, samim time i manje novca u opticaju. Međutim, ono što vrijedi za normalan svijet, opet ne vrijedi za našu državi.

Posljednji podaci Središnje banke BiH pokazuju kako su kreditna zaduženja u našoj državi rasta u listopadu. Ali, kako to obično u apsurdistanu biva, ponajviše zbog same države.

Krediti

- Ukupni krediti domaćim sektorima u BiH na kraju listopada iznosili su 23,19 milijardi maraka. Veći su za 158,3 milijuna maraka ili 0,7 posto u odnosu na rujan, objavila je Središnja banka BiH. Rast kredita registriran je kod sektora stanovništva za 90,1 milijun maraka ili 0,8 posto, vladinih institucija za 72,4 milijuna maraka ili 7,1 posto, te nefinancijskih javnih poduzeća za 2,9 milijuna maraka ili 0,5 posto.

U listopadu u odnosu na prethodni mjesec, smanjenje kreditnog rasta registrirano je kod privatnih poduzeća za 5,8 milijuna maraka ili 0,1 posto. Kod ostalih domaćih sektora rast je manji za 1,4 milijuna maraka ili 0,6 posto.

Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u listopadu iznosila je 5,7 posto, nominalno 1,25 milijardi maraka.

Godišnji rast kredita registriran je kod sektora stanovništva za 768,5 miliona maraka ili sedam posto. Kod privatnih poduzeća je 436,1 milijun maraka ili 4,8 posto, nefinancijskih javnih poduzeća za 27,8 milijuna maraka ili 4,9 posto te kod ostalih domaćih sektora za 50 milijuna maraka ili 28,7 posto. Smanjenje kreditnog rasta na godišnjoj razini registrirano je kod vladinih institucija za 36,7 milijuna maraka ili 3,2 posto.

Devizne rezerve Središnje banke BiH na kraju listopada iznosile su 15,77 milijardi maraka. Manje su za 150 milijuna maraka ili 0,9 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Katastrofalne politike

Dakle, dok plasmani kredita za privatni sektor padaju, u listopadu se država pozamašno više zadužila nego je to bio slučaj mjesec ranije. Ta sredstva uglavnom idu za krpanje proračunskih rupa nastalih katastrofalnom politikom bh. vlasti, kamatne stope su nemjerljivo više nego je to bio slučaj prije inflacije, a sve to će na kraju ponovno vratiti žitelji ove države. Isti oni žitelji od kojih dobar dio uzima pozajmice ili kredite kako bi bukvalno preživjeli. Ukoliko znamo da je sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu obitelj oko tri tisuće maraka onda je svima kristalno jasno kakav je standard bh. žitelja.