Još uvijek ima premalo podataka o novoj mutaciji korona virusa, ali je već sada jasno da je opasna i da će potisnuti delta varijantu. Naučnici generalno predstavljaju tri teorije o porijeklu soja omikrona.

Istraživači širom svijeta su u grozničavoj potrazi za odgovorima na pitanja kakva svojstva ima nova omikron varijanta korona virusa i odakle dolazi. Jezik naučnika ponekad je previše akademski, ali ovdje zapravo pokušavaju shvatiti kada i kada će pandemija konačno prestati i kako se bolje zaštititi od novih mutacija.

Iako je još malo dostupno, jasno je da je omikron opasan. Zbog pedesetak mutacija u spike proteinu, preko kojih patogen prodire u ljudske ćelije, postojeće vakcine teže prepoznaju omikron. To znači da su i oni koji su vakcinisani više ugroženi, piše DW.

Ova mutacija je zaraznija, pa bi više infekcija u kratkom vremenskom periodu moglo brzo dovesti do prepunih bolnica. Također je moguće da se kod mnogih pacijenata razvije teška klinička slika. U međuvremenu, prvi pacijenti zaraženi omikronom završili su u bolnicama, a zabilježeni su i smrtni slučajevi.

Omicron će nastaviti da se brzo širi i za nekoliko mjeseci mogao bi potisnuti delta varijantu, koja je rasprostranjena u mnogim dijelovima svijeta.

Iznenadna pojava vrlo zarazne varijante vrlo je zanimljiva za nauku. Jer, ne radi se samo o daljem razvoju postojećih varijanti, već je očigledno da je ona nastala prije ili paralelno sa alfa, beta, gama i delta varijantama.

Budući da se omikron toliko razlikuje od drugih sojeva virusa, teško je odrediti najbliže srodnike virusa, rekla je za DW Emma Hodcroft, virolog sa Univerziteta u Bernu.

Porodično stablo Omikron u bazi podataka Nextstrain , u koju su istraživači iz cijelog svijeta ubrizgali rezultate sekvenciranja virusa, jasno pokazuju da bi paralelni razvoj virusa mogao početi već sredinom 2020. godine. Tri naučne teorije kruže o tome kako se razvila.

Prva teorija: omikron je nastao u izolovanoj populaciji

Omicron bi se mogao razviti u izolovanoj populaciji, gdje cirkulira već duže vrijeme. Tamo je nekoliko osoba zaraženo i neopaženo se oporavilo, a to nije zabilježeno testovima i sekvenciranjem virusa.

Ovu teoriju je u naučnom časopisu favorizovao Christian Dorsten, glavni virolog na klinici Charité u Berlinu. “Pretpostavljam da se omikron nije razvio u Južnoj Africi, gdje se trenutno radi dosta sekvenciranja DNK, već negdje u Južnoj Africi tokom zimskog talasa”, rekao je Dorsten. “Tamo je već duže vrijeme bilo mnogo infekcija, a razvoj takvog virusa zahtijeva ogroman evolucijski pritisak.”

Andrew Rambo sa Univerziteta u Edinburgu smatra da ova teorija nije dovoljno uvjerljiva. Ne može zamisliti da je virus mogao toliko dugo ostati skriven u jednoj grupi ljudi. “Nisam siguran da postoji mjesto negdje u svijetu koje je toliko izolovano gdje bi se ova varijanta virusa mogla prenositi tako dugo, a da se ne pojavi drugdje.”

Druga teorija: nastala je kod ljudi sa slabim imunitetom

Omicron se možda pojavio kod pacijenata zaraženih covidom 19, vjerovatno kod nekoga čiji je imuni odgovor pogoršan drugim bolestima ili lijekovima koje koriste. To mogu biti oboljeli od raka ili osobe koje žive sa HIV-om, jer se kod osoba sa oslabljenim imunitetom tijelo duže bori protiv virusa. I virus tada ima više vremena da razvije mutacije kako bi izbjegao imunološki odgovor.

Zagovornik ove teorije Richard Lessels sa Univerziteta KwaZulu-Natal ukazuje na mladu ženu u Južnoafričkoj Republici inficiranoj HIV-om, koja je nosila virus korona više od šest mjeseci. Uočene su različite mutacije virusa kod nje i drugih pacijenata kod kojih su infekcije trajale nedeljama ili mesecima.

Međutim, prema Christianu Drostenu, cjelokupno iskustvo s gripom i drugim virusima kod imunosupresivnih pacijenata jasno govori protiv ove teorije: smatra Drosten. A omicron je očito zarazniji u odnosu na druge varijante krune.

Treća teorija: omikron se razvio kod životinja i prešao na ljude

Virus bi se također mogao sakriti u životinjskom domaćinu i tamo dalje razvijati, a zatim se (opet) širi na ljude kao mutirana varijanta omikrona. Ovu teoriju zastupa, na primjer, Christian Andersen, istraživač zaraznih bolesti u Scripps Research-u , ili evolucijski biolog Mike Voroby sa Univerziteta Arizona u Tucsonu.

U međuvremenu, ovu teoriju potkrepljuju brojni dokazi da su određene životinje sklone zarazi koronavirusom.

To je razlog zašto većina naučnika polazi od činjenice da je originalni tip krune, koji se prvi put pojavio u Wuhanu u Kini, prije dvije godine, bio životinjskog porijekla.

Zato su 2020. godine, prvenstveno u Danskoj, ubijeni milioni viona (životinja iz porodice lasica), jer su istraživači u njima pronašli mutirane verzije krune. Veterinari pretpostavljaju da je virus sa ljudi prešao na lasice. Strahuju da životinje još uvijek mogu zaraziti ljude mutiranim verzijama.

Kao daljnje indikacije, zagovornici ove teorije navode da je virus kod životinja izložen potpuno drugačijem evolucijskom pritisku, što bi moglo objasniti mnoge nove, dijelom jedinstvene mutacije omikrona, piše Deutsche Welle.