Uoči novih izbora koji se održavaju u listopadu u mostarskim političkim strankama skloni su mišljenju da će rezultati biti vrlo slični onima iz 2020. godine, što pak opet govori kako bi i ovaj put izbor čelnog čovjeka grada mogao završiti u mrtvoj utrci. 

Prošli put ta je utrka završena u fotofinišu pobjedom HDZ-ovca Marija Kordića, a hoće li tako biti i ovaj put ostaje vidjeti. 

2020. HDZ BiH nije mogao bez 'kombinacija' izabrati gradonačelnika, ali je na kraju Čović ipak uspio instalirati Kordića. Za njega je u trećem krugu izbora u Gradskom vijeću Mostara glasalo 17 vijećnika, dok je za njegovog protukandidata Zlatka Guzina (Koalicija za Mostar) glasao jedan manje. Dva su listića bila nevažeća. Irma Baralija i Boška Ćavar iz Naše stranke su bile suzdržane, odnosno njihovi listići su bili nevažeći. Govorile su da je to 'princip', odnosno da neće podržati ni kandidata HDZ-a BiH ni SDA, ali to je na kraju donijelo prevagu HDZ-u BiH. 

Pritisak na građane

To je dovoljno upozorenje za Čovića da ni ovaj put neće biti lako izabrati čelnog čovjeka Mostara pa je tako u kampanji angažirao sve moguće resurse. 

Po javnim poduzećima i ustanovama, čak i kulturnim, zaposlenici se pozivaju (upozoravaju) da obavezno izađu na izbore i glasuju za HDZ. Od njih se traži i da se unaprijed upišu na 'listu glasača' kako bi stranka imala što bolju projekciju rezultata izbora, odnosno kako bi u slučaju lošije prognoze mogla na vrijeme reagirati. 

Također, brojni građani se žale da ih s nepoznatih brojeva zovu nepoznate osobe i ispituju hoće li svoj glas dati HDZ-u. Pojedini portali čak su ušli u trag nekim brojevima telefona i dokazali da je u pitanju HDZ BiH. 

Čovićeva stranka pokušala je varati i na biračkim odborima. Naime, Središnje izborno povjerenstvo skinulo je čak 22 imena s popisa predsjednika i potpredsjednika biračkih odbora u Mostaru zbog sumnje da su članovi ili su bliski s HDZ-om BiH. Nepoznato je koliko ih se na kraju uspjelo 'infiltrirati' u biračke odbore. Ne samo da je to kršenje zakona, nego je i jasna namjera organizirane prijevare, koja se dalje posve sigurno neće istraživati. 

Dragan Čović dosada je uvijek uspijevao 'isposlovati' poziciju gradonačelnika u čemu su mu obilato pomagale i navodne oporbene stranke s hrvatskim predznakom, koje 'padnu' za par radnih mjesta i neke sitne beneficije u privatnom biznisu. Hoće li tako biti i ovaj put? 

Jedno je jasno, HDZ BiH ni pod razno ne smije izgubiti čelnu poziciju 'stolnog grada' i učinit će sve da do nje dođe. Pitanje je koliko će stranke s bošnjačkim predznakom biti kompaktne nakon rezultata izbora i kako će se postaviti prema hrvatskom bloku, te hoće li kao i prošli put neko usput pokleknuti i prikloniti se HDZ-u BiH. 

Problemi s viših razina

U Mostaru je aktualan problem na relaciji Vlada HNŽ-a, kojom također kormilari HDZ BiH, i prosvjetari, koji žele bolje uvjete, te najavljuju generalni štrajk. Situacija nije sjajna. Vlada HNŽ-a je isposlovala sudsku zabranu štrajka što je samo još više razljutilo prosvjetare i pitanje je hoće li se to odraziti na konačni rezultat lokalnih izbora u Mostaru. Šanse da prosvjetari koje je HDZ i zaposlio u školski sustav ovaj put ne zaokruže tu stranku su male, ali postoje. 

Na prošlim izborima HDZ-ova koalicija je 'dobila' 13 zastupnika; Koalicija za Mostar, predviđena Strankom demokratske akcije (SDA) 11 zastupnika; koalicija Naše stranke (NS) i Socijaldemokratske partije (SDP) Bosne i Hercegovine šest zastupnika, Hrvatska republikanska stranka (HRS) tri zastupnika, a po jedan zastupnički mandat osvojili su srpska lista te Prva mostarska partija (PMP). Vladajuću većinu drže HDZ BiH i SDA. 

Da. L.