Američka administracija pod vodstvom Donalda Trumpa predlaže ideju koja potpuno okreće naglavačke dugogodišnju energetsku politiku Zapada: Europa bi, u sklopu mirovnog sporazuma s Ukrajinom, ponovno trebala početi masovno kupovati ruski plin, piše The New York Times.

Prema saznanjima lista od upućenih izvora, Trumpovi glavni pregovarači Jared Kushner i Steve Witkoff već su iznijeli taj prijedlog europskim i ukrajinskim dužnosnicima, uključujući i samog Volodimira Zelenskog na prošlomjesečnom sastanku u Kijevu, uvjeravajući ih da Ukrajina ponovno pokrene plinovode kojima je ruski energent godinama tekao prema Europi kako bi se Moskva privoljela na prekid rata.

U Europi šokirani američkom idejom
Europski dužnosnici na pregovorima ostali su zatečeni tom idejom koja bi jednim potezom poništila godine mukotrpnog odricanja Europske unije od ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. Međutim, Trumpovi suradnici u oživljavanju izvoza plina vide idealan dio mirovnog paketa, računajući da bi Ukrajina ponovno ubirala novac od tranzita, dok bi europski birači, pritisnuti računima, objeručke prihvatili jeftiniji energent.

Kritičari upozoravaju da ova diplomacija pati od fatalne mane – umjesto pritiska na Vladimira Putina ili slanja pomoći Kijevu, Washington tjednima osmišljava ekonomske pogodnosti za Rusiju, iako Moskva ni za milimetar ne popušta u svojim ratnim ciljevima.

Bijela kuća brani ustupke, Putinov izaslanik slavi
Iz Bijele kuće su u službenom priopćenju poručili kako rat u Ukrajini "podiže cijene energenata diljem Europe i stvara teške ekonomske probleme i u Rusiji i u Ukrajini".

"Sjedinjene Države blisko surađuju s Ukrajinom i europskim partnerima na sveobuhvatnom mirovnom prijedlogu koji uključuje ekonomske poticaje za obje strane. Naš cilj nije samo zaustaviti borbe nego stvoriti uvjete za trajni mir, oporavak gospodarstva i stabilnost regije", navodi Bijela kuća. Trump je u međuvremenu već oslobodio Rusiju novih sankcija koje je donio Kongres, samo tjedan dana nakon što je ukinuo zabranu na uvoz ruskog dizela.

U Moskvi ne skrivaju zadovoljstvo ovakvim razvojem događaja. Putinov ekonomski izaslanik Kiril Dmitrijev izjavio je na energetskom forumu u Moskvi da je posao s dizelom tek početak onoga što se dogovara s Kushnerom i Witkoffom. "Uskoro ćemo objaviti važne inicijative, led je napokon probijen", rekao je Dmitrijev, spomenuvši i planove o podatkovnim centrima koji bi radili na ruski nuklearni pogon. New York Times podsjeća da se u sklopu pregovora razmatra i prodaja međunarodne imovine naftnog diva Lukoila investicijskoj grupi u kojoj sudjeluje i američka vlada.

Zelenski: Sljedeći dogovor s Rusijom bit će o plinu
Ipak, ideja o povratku ruskog plina najopasniji je i najsporniji dio cijelog plana. Osim što bi smanjila potražnju za američkim ukapljenim plinom (LNG) u Europi, izravno bi dala vjetar u leđa krajnjoj desnici poput Alternative za Njemačku (AfD), čija je čelnica Alice Weidel u Bundestagu već zatražila uvoz ruskog plina i nafte tvrdeći da sankcije uništavaju njemačko gospodarstvo.

Sam Zelenski, koji je oštro napao Trumpa zbog popuštanja Moskvi, u razgovoru za Financial Times otvoreno je upozorio na scenarij: "Pitanje je samo kad stiže novi dogovor. Možda će to biti plin. Sasvim sigurno će biti plin."

Ukrajina je prekinula transport ruskog plina u siječnju 2025. godine, svjesno se odrekavši oko milijardu dolara godišnjih naknada za tranzit, dok se Europska unija obvezala da će potpuno ugasiti uvoz iz Rusije. No suočen s visokim cijenama goriva uoči izbora za Kongres, Trump sve otvorenije traži načine kako Rusiji olakšati plasman nafte i plina. Izvori uključeni u razgovore otkrivaju da Kushner i Witkoff povratak plina vide kao dio šireg paketa koji bi uključivao i pregovore o odnosima Rusije i NATO-a, sigurnosna jamstva za Kijev te dogovor o granicama i teritoriju.

U igri je i sabotirani plinovod Sjeverni tok
Dio europskih i ukrajinskih dužnosnika uvjeren je da Washington u cijeloj priči traži i vlastitu financijsku korist, odnosno udio u zaradi od transporta plina za američke tvrtke ili samu državu. U tom se kontekstu ponovno spominje i oštećeni plinovod Sjeverni tok 2. Iako Bijela kuća službeno tvrdi da taj plinovod nije bio tema nedavnih sastanaka, upućeni izvori navode kako Trumpova administracija ponovno pokretanje podvodnog plinovoda vidi kao "plod koji samo treba ubrati" nakon postizanja mira. Taj stav potpuno se podudara s razmišljanjem Kremlja, čiji je glasnogovornik Dmitrij Peskov izjavio da je "obnova energetske suradnje u ruskom interesu, no trenutno je možda još više u interesu samih Europljana".

Najtvrđi otpor ovom američkom planu pruža službeni Berlin. Njemačka je do invazije 2022. bila najveći kupac ruskog plina, no kada su Witkoff i Kushner prošlog tjedna na Floridi ponovno iznijeli ideju o plinovodima, Günter Sautter, glavni sigurnosni savjetnik njemačkog kancelara Friedricha Merza, žestoko se usprotivio. Europski dužnosnici ističu kako je stav njemačke vlade potpuno jasan: ruski plin – čak i ako se preprodaje preko američkih posrednika – ostaje ruski plin i ne dolazi u obzir kao dio mirovnih pregovora.

 
"Europa više nikad ne smije ovisiti o Rusiji"
Iako su cijene energenata u Njemačkoj skočile, u Berlinu naglašavaju da bi ponovno vezanje uz ruske cijevi imalo katastrofalne sigurnosne posljedice i ostavilo kontinent na milost i nemilost novim ucjenama Moskve. "Europa, a posebno Njemačka, više nikada ne smije ovisiti o ruskom plinu jer smo vidjeli koliko je Rusija nepouzdana", upozorava bivši njemački ministar gospodarstva Robert Habeck.

Ipak, njemački čelnici trpe golem pritisak kod kuće, gdje proruski AfD vodi u anketama s gotovo 30 posto podrške i otvoreno traži ukidanje sankcija Moskvi i prekid pomoći Kijevu.

Zato europski čelnici sa sve većim strahom gledaju na identične poruke koje istovremeno stižu iz Kremlja, od europskih radikalnih stranaka i iz Trumpove Bijele kuće. Kancelar Merz i drugi europski lideri već su otvoreno kritizirali Trumpovo skidanje sankcija na ruski dizel, poručivši da time ruši zajednički ekonomski pritisak Zapada na agresora, piše index.

Nekadašnji ministar Habeck priznaje da je strah od američkih planova danas veći nego ikad prije: "Nekada bih bio sretan da neka američka kompanija bude suvlasnik naše energetske mreže. Danas me toga strah, jer vidimo da Trump očito ima puno više simpatija prema Vladimiru Putinu nego prema Ukrajincima."