Nova strategija nacionalne sigurnosti (NSS) Trumpove administracije, predstavljena prošlog tjedna, donosi drastičan zaokret u pristupu Kini. Analitičari ističu kako je ključna promjena u onome što dokument govori, ali još više u onome što prešućuje o Pekingu, piše CNN.

U dokumentu više nema opsežnih izjava o Kini kao "najznačajnijem geopolitičkom izazovu Amerike", kako ju je definirala Bidenova administracija. Također nedostaje oštriji jezik iz strategije prvog Trumpovog mandata, koja je 2017. godine Kinu opisala kao izazov "američkoj moći, utjecaju i interesima".

Umjesto toga, najnoviji dokument, koji svaki predsjednik podnosi Kongresu kako bi izložio svoju vanjskopolitičku viziju, naglašava prvenstveno ekonomsko rivalstvo između SAD-a i Kine. Zabrinutost zbog autoritarizma ili kršenja ljudskih prava, teme koje su dominirale izvješćima prethodnih administracija, jedva se spominju.

Ekonomski, a ne geopolitički konkurent
"Ne postoji niti jedno spominjanje natjecanja velikih sila s Kinom. Kina se promatra mnogo više kao ekonomski konkurent", rekao je David Sacks, suradnik za azijske studije pri Vijeću za vanjske odnose.

Wen Ti-Sung, nerezidentni suradnik u Global China Hubu think tanka Atlantic Council, opisao je dokument kao "ponovno uspostavljanje ravnoteže između interesa i vrijednosti".

Umjesto predstavljanja SAD-a kao "sjajnog grada na brdu" - modela predsjednika Ronalda Reagana o naciji kao svjetioniku slobode - Trumpov novi NSS "govori o Americi na prvom mjestu, o fokusiranju na razvoj same Amerike i o trgovini, gotovo isključivo", dodao je Wen.

Dodatni pokazatelj Trumpovog pogleda na Kinu jest koliko se rijetko spominje - tek na 19. od 33 stranice, zauzimajući samo jedan odjeljak. Usporedbe radi, Bidenov NSS iz 2022. na 48 stranica Kinu spominje neprestano.

Promjena tona pozdravljena u Pekingu
Čini se da su promjena tona i uski ekonomski fokus dobro primljeni u Pekingu. Na novinskoj konferenciji u ponedjeljak, glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun naglasio je prednosti "međusobnog poštovanja, mirnog suživota i suradnje na obostranu korist".

"Kina je spremna raditi sa SAD-om na promicanju kontinuiranog stabilnog razvoja kinesko-američkih odnosa, istovremeno čvrsto štiteći vlastiti suverenitet, sigurnost i razvojne interese", rekao je.

Iako je Guo ponovio kineske stavove o osjetljivim temama poput Tajvana, njegova je izjava bila oprezno neutralna, bez oštrine koja često prati kineske reakcije na američku politiku.

Peking zadovoljan, ali oprezan
"To sam protumačio kao prilično pozitivno", rekao je Sacks, ističući da Trump planira posjetiti Peking sljedećeg proljeća. "Mislim da Kinezi poručuju kako su vrata otvorena za ekonomsku suradnju i da žele raditi na sastanku dvojice čelnika u travnju."

Ipak, neki u Kini tumače NSS s više opreza, upozoravajući da promjena jezika ne znači nužno i povlačenje. Državni tabloid Global Times citirao je stručnjaka koji je upozorio da nova američka strategija "višestruko naglašava potrebu eliminacije svih vanjskih konkurenata ili prijetnji američkim interesima".

Meng Weizhan, istraživač na Institutu za napredne studije društvenih znanosti Fudan, iznio je slično upozorenje. "Promjena formulacije ne znači da SAD više ne gleda na Kinu kao na konkurenta", napisao je, dodajući da Trump možda mijenja taktiku kako bi "tražio povoljniju poziciju".

Gospodarstvo kao "konačni ulog"
NSS od samog početka jasno postavlja svoj fokus, proglašavajući gospodarstvo "konačnim ulogom". Dokument se opširno bavi trgovinskim odnosima, uključujući neravnotežu u kineskom izvozu u zemlje s niskim prihodima u odnosu na SAD.

"U budućnosti ćemo ponovno uravnotežiti američke ekonomske odnose s Kinom, dajući prioritet reciprocitetu i pravednosti kako bismo obnovili američku ekonomsku neovisnost", navodi se u dokumentu. To je značajna razlika u odnosu na Trumpov NSS iz 2017., koji je "Kinu opisao kao revizionističku silu", kaže Sacks. "Ovaj dokument ne govori ništa o kineskim strateškim ambicijama... i jesu li one kompatibilne s američkim interesima."

Posebno je primjetan izostanak ideološkog kontrasta ili spominjanja zabrinutosti za ljudska prava. Bidenova administracija isticala je ulogu Pekinga u navodnom genocidu u Xinjiangu i gušenju sloboda u Hong Kongu, dok je Trumpov prvi dokument kritizirao kineski autoritarizam i masovni nadzor.

"To je potpuno odsutno iz ovog dokumenta", rekao je Sacks, dodajući da je Peking "vjerojatno prilično zadovoljan... jer (NSS) ne postavlja egzistencijalno natjecanje s Kinom".

Iza ove promjene moglo bi biti nekoliko razloga. Sacks pretpostavlja da administracija možda igra na sigurno uoči summita s kineskim čelnikom Xi Jinpingom u travnju. To bi također moglo odražavati promjenu u Trumpovom kabinetu ili spoznaju da je trgovinski rat pokazao kako "obje zemlje mogu jedna drugoj nanijeti značajnu štetu u ekonomskom području".

Pitanje Tajvana
Stručnjaci ističu da se novi NSS manje fokusira na osjetljive geopolitičke točke. Primjerice, Sjeverna Koreja se ne spominje niti jednom. Ipak, jedno pitanje dobiva značajnu pažnju: Tajvan.

Kineska komunistička partija smatra samoupravni otok svojim teritorijem i obećala ga je zauzeti, ako treba i silom. Washington, iako formalno priznaje politiku "jedne Kine", održava neslužbene veze s Tajvanom i zakonski ga je obvezan opskrbljivati oružjem za samoobranu, provodeći politiku "strateške dvosmislenosti".

U novom NSS-u, Trump je posvetio nekoliko odlomaka Tajvanu, naglašavajući njegovu važnost. "S pravom se mnogo fokusira na Tajvan, djelomično zbog dominacije Tajvana u proizvodnji poluvodiča, ali uglavnom zato što Tajvan pruža izravan pristup Drugom otočnom lancu", stoji u dokumentu.

"S obzirom na to da jedna trećina globalnog pomorskog prometa godišnje prolazi Južnokineskim morem, to ima velike implikacije za američko gospodarstvo. Stoga je odvraćanje sukoba oko Tajvana, idealno očuvanjem vojne nadmoći, prioritet", navodi se, uz poziv SAD-u i saveznicima da povećaju izdvajanja za obranu.

Iako ovo šalje snažnu poruku Pekingu, dokument je ublažio jezik na drugom mjestu - navodeći da SAD "ne podržava nikakvu jednostranu promjenu statusa quo", umjesto ranije formulacije "protivi se" takvoj promjeni. To bi, kaže Sacks, Peking mogao pozdraviti.

Kineski odgovor bio je suzdržan, a glasnogovornik Guo pozvao je SAD da "s najvećom opreznošću rješava pitanje Tajvana". Wen iz Atlantic Councila smatra da su ljudi na Tajvanu vjerojatno u fazi iščekivanja, nesigurni gdje se nalaze pod novom američkom strategijom, piše index.