Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u ponedjeljak da će se svaka zemlja koja posluje s Iranom suočiti s carinskom stopom od 25 posto u trgovini sa Sjedinjenim Državama, dok Washington razmatra odgovor na situaciju u Iranu gdje se odvijaju najveći protuvladini prosvjedi u posljednjih nekoliko godina.

"S trenutnim učinkom, svaka zemlja koja posluje s Islamskom Republikom Iran platit će carinu od 25 posto na svako poslovanje sa Sjedinjenim Američkim Državama", napisao je Trump u objavi na platformi Truth Social. Carine plaćaju američki uvoznici robe iz tih zemalja. Iran je već godinama pod strogim sankcijama Washingtona.

"Ova je odluka konačna i neopoziva", rekao je Trump, ne iznoseći dodatne pojedinosti.

Među glavnim odredištima iranskog izvoza nalaze se Kina, Ujedinjeni Arapski Emirati i Indija. Na internetskim stranicama Bijele kuće nema službene dokumentacije o toj politici, niti informacija o pravnoj osnovi na temelju koje bi Trump uveo carine, kao ni o tome bi li se one odnosile na sve iranske trgovinske partnere.

Bijela kuća nije odgovorila na upit za komentar.

Iran, koji je prošle godine vodio dvanaestodnevni rat sa saveznikom SAD-a Izraelom i čije su nuklearne objekte američke vojne snage bombardirale u lipnju, suočava se s najvećim protuvladinim prosvjedima u posljednjih nekoliko godina.

Trump je izjavio da bi se SAD mogao sastati s iranskim dužnosnicima te da je u kontaktu s iranskom oporbom, istodobno pojačavajući pritisak na iranske čelnike, uključujući i prijetnje vojnom akcijom. Teheran je u ponedjeljak poručio da održava otvorenima komunikacijske kanale s Washingtonom dok Trump razmatra kako odgovoriti na situaciju u Iranu, koja predstavlja jedan od najozbiljnijih izazova klerikalnoj vlasti u zemlji od Islamske revolucije 1979. godine.

Prosvjedi su se razvili iz pritužbi zbog teških gospodarskih prilika u otvorene pozive na rušenje duboko ukorijenjenog klerikalnog establišmenta. Američka organizacija za ljudska prava HRANA objavila je da je potvrdila smrt 599 osoba - 510 prosvjednika i 89 pripadnika sigurnosnih snaga - od početka prosvjeda 28. prosinca.

Iako su zračni udari bili jedna od brojnih opcija koje su Trumpu stajale na raspolaganju, "diplomacija je uvijek prva opcija za predsjednika", izjavila je u ponedjeljak glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt.

Tijekom svojega drugog predsjedničkog mandata Trump je često prijetio uvođenjem carina drugim zemljama i uvodio ih zbog njihovih veza s američkim protivnicima te zbog trgovinskih politika koje je ocijenio nepravednima prema Washingtonu. Trumpova trgovinska politika pod pravnim je pritiskom jer Vrhovni sud SAD-a razmatra mogućnost poništavanja širokog spektra postojećih Trumpovih carina.

Iran, član skupine proizvođača nafte OPEC, izvozio je 2022. godine svoje proizvode u 147 država, prema posljednjim podacima Svjetske banke.