U Federaciji Bosne i Hercegovine više od polovice radno sposobnog stanovništva nije aktivno na tržištu rada. Taj podatak možda je važniji od same stope nezaposlenosti i otkriva jedan od najvećih strukturnih izazova domaćeg gospodarstva.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u prvom kvartalu 2026. godine FBiH je imala 1,847 milijuna radno sposobnih stanovnika. Od toga je samo 913 tisuća bilo ekonomski aktivno, dok je čak 934 tisuće osoba bilo izvan radne snage.

Drugim riječima, 50,6 posto radno sposobnog stanovništva nije sudjelovalo na tržištu rada.

Za ekonomiju koja se suočava s nedostatkom radne snage, iseljavanjem i starenjem stanovništva, to je podatak koji zaslužuje posebnu pozornost.

Nezaposlenost pada, ali to nije cijela priča
Na prvi pogled podaci djeluju ohrabrujuće.

Broj nezaposlenih u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine smanjen je za 13,3 posto, dok je broj zaposlenih povećan za 2,9 posto.

U prvom kvartalu ove godine zaposleno je bilo 798 tisuća osoba, a nezaposleno 115 tisuća.

Stopa nezaposlenosti iznosila je 12,6 posto, što je za dva postotna boda manje nego godinu ranije.

To potvrđuje da se tržište rada postupno oporavlja.

No iza pozitivnih pokazatelja krije se važan detalj.

Ukupna stopa zaposlenosti iznosi svega 43,2 posto, što znači da manje od polovice radno sposobnih građana u FBiH ima posao.

Upravo zbog toga ekonomisti često upozoravaju da stopa nezaposlenosti sama po sebi ne daje potpunu sliku stanja na tržištu rada.

Najveći izazov nije nezaposlenost nego neaktivnost
Mnoge europske zemlje danas imaju problem nedostatka radnika.

Federacija BiH suočava se s dodatnim izazovom.

Velik broj građana uopće nije prisutan na tržištu rada.

Među njima su studenti, umirovljenici, osobe koje su odustale od traženja posla, ali i dio stanovništva koji radi u neformalnoj ekonomiji.

Kada više od polovice radno sposobnog stanovništva nije aktivno, prostor za gospodarski rast automatski postaje manji.

To znači manje zaposlenih, manje poreznih prihoda i veći pritisak na mirovinski i zdravstveni sustav.

Razlika između muškaraca i žena ostaje velika
Podaci pokazuju da tržište rada FBiH i dalje karakterizira izražena rodna neravnoteža.

Od ukupnog broja aktivnih osoba 60,6 posto čine muškarci, a 39,4 posto žene.

Još su izraženije razlike kod zaposlenosti.

Među zaposlenima je 62,8 posto muškaraca i 37,2 posto žena.

Stopa zaposlenosti muškaraca iznosi 55,6 posto, dok je kod žena svega 31,4 posto.

Istodobno je stopa nezaposlenosti žena gotovo dvostruko veća.

Kod muškaraca iznosi 9,5 posto, a kod žena 17,4 posto.

Ovi podaci pokazuju da značajan dio radnog potencijala Federacije i dalje ostaje neiskorišten.

Što podaci govore gospodarstvu?
Poslodavci već godinama upozoravaju na nedostatak radne snage u brojnim sektorima.

Građevinarstvo, proizvodnja, trgovina, IT i ugostiteljstvo sve teže pronalaze radnike.

Istodobno statistika pokazuje da stotine tisuća radno sposobnih osoba nisu aktivne na tržištu rada.

To potvrđuje da problem nije samo u broju stanovnika nego i u strukturi tržišta rada.

Pitanje za donositelje politika više nije samo kako otvoriti nova radna mjesta, nego kako aktivirati postojeći radni potencijal.

Bez većeg uključivanja žena, mladih i dugotrajno neaktivnih osoba teško će biti moguće održati stabilan gospodarski rast.

Tržište rada FBiH treba više od novih radnih mjesta
Najnoviji podaci pokazuju da se situacija na tržištu rada postupno poboljšava.

Broj zaposlenih raste, a broj nezaposlenih pada.

No istodobno ostaje činjenica da je više od polovice radno sposobnog stanovništva izvan tržišta rada.

Zato najveći izazov za tržište rada FBiH nije samo smanjenje nezaposlenosti nego povećanje ukupne aktivnosti stanovništva.

Upravo će taj pokazatelj dugoročno određivati koliko će domaće gospodarstvo moći rasti, stvarati nova radna mjesta i zadržavati konkurentnost u uvjetima sve izraženijih demografskih promjena, piše financa.