Povodom Svjetskog dana hrane, u Bihaću je, u organizaciji Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine i Veterinarskog zavoda Bihać, održana konferencija pod nazivom „Inovirajmo danas. Hranimo sutra“, koja je okupila više od 80 predstavnika institucija iz Bosne i Hercegovine, inspekcijskih tijela, laboratorija, prehrambene industrije i akademske zajednice. Uz prisustvo i podršku predstavnika Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Bosni i Hercegovini, tokom tri panel-diskusije razgovarano je o ključnim pitanjima sigurnosti hrane, obavezama subjekata u poslovanju s hranom, ulozi obrazovnog sistema u osposobljavanju stručnjaka za rad u poljoprivredno-prehrambenom sektoru te izazovima i potencijalima mljekarske industrije.

Direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, dr. sc. Sanin Tanković, istakao je da je osiguravanje dovoljnih količina zdravstveno ispravne hrane zajednički prioritet institucija, inspekcijskih tijela, veterinarskih zavoda i subjekata u poslovanju s hranom.

„Svaki učesnik u lancu ima jasno određenu odgovornost, od nabavke sigurnih sirovina, preko njihove prerade i skladištenja, do distribucije proizvoda krajnjim potrošačima. Proizvodnja dovoljnih količina sigurne hrane prioritet je svih nas. Mnogo je karika u tom lancu i nijedna ne smije zakazati. Ako svi odgovorno obavljamo svoj dio posla, rizike možemo svesti na minimum“, izjavio je Tanković.

Inovacije, nauka, tehnologija i očuvanje tradicionalnih vrijednosti bili su u središtu konferencije posvećene budućnosti prehrambenih sistema i sigurnosti hrane. Program konferencije obuhvatio je aktuelne teme koje povezuju obrazovanje, nauku, tehnologiju, propise i praksu.

Direktorica Javne ustanove Veterinarski zavod Bihać, mr. sc. Hajida Beganović, naglasila je da inovacije u proizvodnji hrane ne podrazumijevaju isključivo uvođenje novih tehnologija i povećanje obima proizvodnje već i unapređenje postojećih proizvodnih kapaciteta na osnovu stručnih i naučnih saznanja.

Predstavnik Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Bosni i Hercegovini, dr. Erwin Cooreman, upozorio je da nekvalitetna hrana i prekomjerna konzumacija visoko prerađenih proizvoda mogu doprinijeti razvoju hroničnih nezaraznih bolesti, među kojima su kardiovaskularne bolesti, gojaznost i dijabetes. Prema njegovim riječima, promocija zdravstveno ispravne i kvalitetne hrane važan je dio prevencije bolesti i unapređenja javnog zdravlja. Zbog toga je neophodna saradnja zdravstvenog sektora s institucijama nadležnim za poljoprivredu, obrazovanje i proizvodnju hrane.

U tematskom dijelu konferencije pod nazivom „Promoviram BiH(ać)“ predstavljeni su krajiški omač i krajiška trahana, prvi proizvodi u Bosni i Hercegovini zaštićeni oznakom „zagarantovano tradicionalni specijalitet“. Na primjeru projekta „Smart Village“ predstavljene su mogućnosti razvoja pametnih sela i primjene inovativnih rješenja u ruralnim sredinama.

Svjetski dan hrane 2026. godine poziva na razvoj novih inovacija, kontinuirana ulaganja i uspostavljanje partnerstava koja će provjerena rješenja pretvoriti iz obećanja u praksu. Međutim, najnovije inovacije nisu uvijek i najefikasnije. Tradicionalna znanja i nauka mogu se dopunjavati kako bi se unaprijedilo upravljanje vodnim resursima, očuvala biološka raznolikost i poboljšala proizvodnja hrane u promjenjivim i izazovnim okolnostima, piše FSA.