Europska komisija je jučer predstavila značajan investicijski paket od 3,2 milijarde eura za podršku 21 projektu povezivanja u oblasti transporta, digitalne tehnologije, klime i energije na Zapadnom Balkanu.
Ovo je prvi veliki paket projekata u okviru ambicioznog Ekonomskog i investicijskog plana EU za Zapadni Balkan, koji je Komisija usvojila u listopadu 2020. godine. Projekti su osmišljeni tako da donesu konkretne koristi za svih šest partnera u regiju.

Plan od 30 milijardi eura

Tijekom idućih godina, predviđeno je da će se Ekonomskim i investicijskim planom mobilizirati i do 30 milijardi eura investicija, kao kombinacija bespovratnih sredstava, preferencijalnih zajmova i garancija.

Plan će pomoći da se smanji nesrazmjer u pogledu stepena razvoja između Europske unije i ove regije i podržat će ekonomski oporavak nakon pandemije. Plan će također pomoći u realizaciji šire EU strategije Global Gateway, koja je pokrenuta u prosincu 2021. godine.

 Povjerenik EU za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi rekao je: “Ovim velikim investicijskim paketom ubrzavamo realizaciju Ekonomskog i investicijskog plana za Zapadni Balkan na terenu. Utvrdili smo ove vodeće projekte u bliskoj suradnji s našim partnerima. Bolje i održivije veze u oblasti transporta, digitalne infrastrukture i obnovljive energije poboljšat će ekonomiju, potaknuti zelenu i digitalnu tranziciju u regiji i pružiti niz prilika za ljude i preduzeća na Zapadnom Balkanu i širom EU. Ove investicije će takođe ubrzati i integraciju ove regije, u skladu s njegovom jasnom europskom perspektivom.”
Bespovratna sredstva za pet sektora

Ovaj financijski paket obuhvata 1,1 milijardu eura bespovratnih sredstava EU iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć 2021-2027 (IPA III), dodatne bilateralne doprinose država članica EU i Norveške, te povoljne zajmove međunarodnih finansijskih institucija.

Investicijski paket od 3,2 milijarde eura kanalizira se kroz Investicijski okvir za zapadni Balkan (WBIF) – koji predstavlja multidonatorsku investicijsku platformu koju vodi EU i primarno finansijsko sredstvo za implementaciju Ekonomskog i investicijskog plana u oblastima javne infrastrukture i konkurentnosti privatnog sektora.

Projekti u okviru ovog prvog paketa obuhvataju pet sektora. Implementacija će početi ubrzo nakon potpisivanja sporazuma sa međunarodnim financijskim institucijama, a očekuje se tijekom 2022. i 2023. godine.

 Cilj je dugoročni oporavak

Ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan ima za cilj da podstakne dugoročni oporavak, ubrza zelenu i digitalnu tranziciju, kao i da poboljša regionalnu suradnju i konvergenciju sa EU. Z

a ovaj Plan dodijeljeno je do 9 milijardi eura grantova EU iz IPA III, čime će se mobilizirati dodatnih 20 milijardi eura investicija.

 Investicijski okvir za Zapadni Balkan (WBIF) je zajednička financijska platforma Europske komisije, financijskih organizacija, država članica EU i Norveške s ciljem unapređenja saradnje u ulaganjima iz javnog i privatnog sektora za društveno-ekonomski razvoj regije kao i s ciljem doprinošenja evropskim integracijama Zapadnog Balkana.

WBIF je primarno finansijsko sredstvo za implementaciju ambicioznog Ekonomskog i investicijskog plana EU za prioritetne politike i glavne investicijske inicijative Zapadnog Balkana.

Global Gateway predstavlja doprinos EU u smanjenju globalnog investicijskog nesrazmjera u cijelom svijetu radi podrške održivom razvoju. Ovom strategijom EU pojačava svoju ponudu svojim partnerima putem velikih ulaganja u razvoj infrastrukture širom svijeta. Tokom narednih sedam godina, EU i njene države članice mobilizirat će i do 300 milijardi eura javnih i privatnih investicija u digitalni, klimatski i energetski, transportni, zdravstveni, obrazovni i istraživački sektor.

Global Gateway će realizirati održive i visokokvalitetne projekte, uzimajući u obzir potrebe partnerskih zemalja i osiguravajući trajne koristi za lokalne zajednice.

Gdje će biti utrošena sredstva?

Plan sadrži sljedećih pet investicijskih sektora u koje će biti uloženo novac:

• Održivi transport: Izgradnja glavnih putnih i željezničkih veza u regiji, uključujući Mediteranski koridor, Koridor istok-zapad i Koridor Rajna-Dunav te željeznički koridor između Skoplja u Sjevernoj Makedoniji i bugarske granice. Ovi projekti će unaprijediti regionalnu trgovinu, smanjiti vrijeme putovanja i potaknuti održivi ekonomski rast, donoseći velike koristi lokalnim građanima i preduzećima u regiji.

• Čista energija: Razvoj obnovljivih izvora energije uz izgradnju solarnih elektrana i Transbalkanskog koridora za prijenos električne energije, koji će biti od ključnog značaja za uspješan prelazak na čistu energiju u regionu i doprinijet će postepenom ukidanju upotrebe uglja.

• Životna sredina i klima: Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, koja su neophodna za zelenu perspektivu regiona, i koja će pomoći u očuvanju zdravlja i dobrobiti ljudi na Zapadnom Balkanu.

• Digitalna tehnologija: Razvoj ruralne širokopojasne infrastrukture kako bi se osigurao univerzalni pristup širom Zapadnog Balkana.

• Humani razvoj: Izgradnja nove zgrade univerzitetske dječije bolnice kako bi se povećali njeni kapaciteti i uključile nove tehnologije dijagnostike i liječenja.