Konferencija o pregovorima o pristupanju država Zapadnog Balkana Evropskoj uniji okupila je u Sarajevu resorne ministre pravde iz nekoliko susjednih zemalja, ambasadore zemalja EU u BiH, pravne stručnjake, vladine i nevladine organizacije, kao i predstavnike međunarodne zajednice na diskusijama o očekivanjima pristupnih pregovora za BiH u vezi sa Poglavljem 23 (pravosuđe, borba protiv korupcije i temeljna prava), te preostalim koracima koje treba ispuniti kako bi se dostigla ova faza, javlja Anadolija. 

Konferenciju su organizovali Kancelarija Evropske unije u Bosni i Hercegovini, Ministarstvo pravde BiH, te Direkcija za evropske integracije BiH i projekat “EU4Justice”.

Među brojnim zvanicama na konferenciji bili su i visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit i predsjednica Venecijanske komisije Kler Bezi Malauri.

Šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH, Johan Zatler rekao je da su vidjeli pozitivne iskorake prije tri mjeseca kada je 27 zemalja članica dalo zeleno svjetlo BiH za otvaranje pristupnih pregovora.

"Naredni korak je održavanje međuvladine konferencije, međutim prije tog koraka potrebno je da se ostvari napredak na dva plana. Jedan je prije svega tehnički, koji podrazumijeva određivanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima. U tom procesu potrebno je razmotriti mogućnosti za uključivanje drugih aktera prije svega nevladinog sektora. Drugi aspekt je politički, u tom dijelu od BiH se očekuje usvajanje četiri zakona, propisa, koja su već proceduralno na neki način finalizirani. Tu govorimo o zakonu o sudovima, visokom sudskom i tužilačkom vijeću, o zaštiti ličnih podataka i kontroli granica. To su zakoni koje je isticao i komesar za proširenje (Oliver) Varhelji prilikom posjete BiH“, kazao je on i dodao da očekuje da prije sezone godišnjih odmora bar neki od ovih zakona budu usvojeni.

Naglasio je da su do sada, posebno u protekloj sedmici, kao EU, pokazali da su ozbiljni kada je riječ o procesu proširenja, održavanjem međuvladinih konferencija sa Ukrajinom, Moldavijom i Crnom Gorom, koje su u finalnim fazama pred zatvaranje ovog važnog poglavlja 23.

"Mislim da su to sve pokazatelji da je napredak itekako moguć, i potvrda da sve zemlje u regionu imaju šansu i priliko da postanu dio ovog procesa. Nadam se da će ta prilika iskoristiti i da ćemo do kraja godine imati i prvu međuvladinu konferenciju sa BiH", rekao je Zatler.

Ministar pravde BiH Davor Bunoza je rekao da je sam naziv konferencije Poglavlje 23 - pravosuđe, borba protiv korupcije i temeljna prava i činjenica da se održava u Sarajevu jasan pokazatelj da je BiH na dobro putu i u dobrom smjeru.

"Međutim, složiću se sa svima onima koji će reći da taj put mora biti puno brži, puno bolji, puno efektivniji, sa vidljivijim rezultatima“, rekao je Bunoza.

Dodao je da mu je drago da su na prvom panelu bili i ministri pravde i Hrvatske, Crne Gore i Albanije, kao i predsjednica Venecijanske komsije i da su podijelili svoja iskustva.

"BiH čeka težak put, nama su potrebni ljudi koji žele raditi, potrebni su nam političari, stručnjaci koji gledaju u budućnost i uvjeren sam da ramjenom iskustava sa zemljama koje imaju otvorene pregovore, a pogotovo sa najmlađom članicom Republikom Hrvatskom, će pomoći BiH na evropskom putu jer drugi put za BiH ne postoji“, kazao je Bunoza, javlja Anadolija. 

Hrvatski ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan rekao je da je iza Republike Hrvatske izazovno vrijeme pregovaranja i monitoringa.

"Republika Hrvatska, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije apsolutno stoji na raspolaganju i na pomoć BiH na tom putu, prije svega temeljeći na iskustvu“, kazao je Habijan.

Naglasio je da ovaj proces neće biti lagan i da će biti izazovan.

"Ali u konačnici, nakon što to prođe, pogotovo poglavlje 23 koje je vro izazovno, velike benefite i koristi osjetiće sve građanke i građani i to je ono što je ključno i bitno. Ovaj cijeli proces ne radi se radi Evropske komisije, EU ili nekog trećeg radi se isključivo radi BiH“, rekao je Habijan.

Andrej Milović, ministar pravde Crne Gore, poručio je da ta država stoji uz BiH i narod u toj državi, te da će dati doprinos i pomoć BiH da bi to lakše prošla period koji je Crna Gora već prošla.

"Država Crna Gora je juče dobila pozitivno mišljenje na ispunjenje privremenih mjerila, to je krupan korak za Crnu Goru i mi ćemo nastaviti da sprovodimo svoju evropsku agendu i očekujemo da ćemo do 2027. - 28. postati dio evropske porodice", kazao je on.