Tematska sjednica Gradskog vijeća Mostara na temu “Regionalna deponija Uborak-Buđevci“, uz nazočnosti i predstavnika nevladinog sektora i mještana koji naseljavaju Kuti-Livač i Vrapčiće (naselja oko deponije) nije ponudila ništa spektakularno.

Podsjećamo, građani okupljeni u inicijativu ”Jer nas se tiče” podnijeli su ranije inicijativu za organiziranje tematske sjednice Gradskog vijeća na temu odlaganja otpada kao i konačnog zatvaranja i saniranja postojeće deponije, te potpunog izmještanja na novu lokaciju.

Pozivali su se na ranija obećanja današnjih vijećnika kojima su, sjetit ćete se, usta u kampanji bila puna Uborka. Ipak, do danas – ništa. Uborak će sigurno i u iduće tri godine biti otvoren i na njega će se odlagati otpad, iako nitko tko je bolje upoznat sa stanjem na ovoj deponiji, ne zna u kojem dijelu deponije se smeće dalje može odložiti, s obzirom da je odavno (pre)puna.

Nazočnima je predstavljen takozvani plan prilagodbe, o kojemu su najviše nakon sjednice govorili gradonačelnik Mario Kordić i predsjedavajući Gradskog vijeća Salem Marić.

Stranci nude rješenja

Marić je novinare koji su i ovu sjednicu pratili na lošem video-linku, upoznao i s izvješćem ravnatelja JP Deponija Abdurahmana Bećirovića, jednoga od onih protiv kojih su građani i aktivisti podnijeli najviše uzaludnih krivičnih prijava.

- Preostala je prezentacija ponuđača, a to je osam tvrtki koje su se prijavile kako bi predstavile način na koji bi zbrinuli otpad. Ovo je jedno od krucijalnih pitanja i problem koji je odavno prisutan u Gradu. Ovakvim pristupom, i ostala pitanja ćemo uskoro rješavati. Ovo je poruka kako možemo i trebamo rješavati probleme u Gradu. Do kraja mjeseca ćemo održati i redovnu sjednicu, najavio je Marić.

Gradonačelnik Kordić također se nada dobrim rješenjima. Zahvalan je stručnjacima koju su se i jučer stavili na raspolaganje Gradu.

- Moramo se uhvatiti ukoštac s ovim problemom. Puno je točaka koje se trebaju riješiti, kako bismo sutra imali uređen europski Mostar. Osim Gradskog vijeća i Gradske uprave u rješavanje problema moraju se uključiti i više razine vlasti. Sjednici su danas nazočili i ljudi iz Ministarstva okoliša FBiH. Pravimo zajednički plan. Danas je predstavljen Plan prilagodbe koji je pokazao što bi se u idućih tri do pet godina trebalo raditi. Građani moraju znati da ako plan prilagodbe bude duži od onoga što su očekivali, to ne znači da nećemo raditi i biti brzi. Tema deponije od danas je top tema Gradske uprave, a struka će reći što je realno, a što ne. Ovom temom ćemo se baviti na konkretan način i povlačiti konkretne poteze, najavio je Kordić.

Na insistiranje novinara da prokomentira rad ranije Gradske uprave, odnosno prvog čovjeka Mostara (svog prethodnika), kao i čelnih ljudi komunalnih poduzeća, rekao je kako se ne želi previše osvrtati na ono što je bilo.

- Bespredmetno je trošiti energiju na priče i traženje krivaca. Postoje institucije koje bi to trebale raditi. Naše je da nađemo rješenje. Imamo to što imamo, imamo ozbiljan problem, imamo i viziju kako to riješiti. Zacrtat ćemo smjer kojim ćemo ići. Vijeće ima kapacitet da riješi ovaj problem. Imali smo okrugle stolove, znamo i da uređenije zemlje nemaju riješen problem poput našega. Mostar će to uspjeti u ovome mandatu. U vremenu iza nas nismo imali Vijeće. Čekaju nas bolja vremena, kazao je Kordić.

Grad Mostar obvezao se predano raditi na iznalaženju nove lokacije za regionalnu deponiju, i to još prije dolaska Kordića na čelo Gradske uprave.

- To je proces koji traje nekoliko godina. Bitno je skontretirati se na rješavanje deponije koja je trenutno problem svima nama. Nju prije svega treba sanirati. Imamo i dalje dvije otvorene kazete. Morate shvatiti da je deponija živa. Na njoj se radi, istina uz propuste. Plan prilagodbe podrazumijevanja saniranje stanja. Imamo internacionalne firme koje su se prijavile i ponudit će nam svoja rješenja, najavio je.

Aktivisti Udruge “Jer nas se tiče“ nisu zadovoljni onim što im je predstavljeno u Gradskoj vijećnici.U planu prilagodbe naznačeno je da su sva istraživanja potvrdila zagađenost vode i tla teškim metalima, upozoravaju, tvrdeći i kako je kao posljedica štetnog utjecaja deponije u naglom porastu broja karcinoma u bjelopoljskoj kotlini.

- Drugi problem je sve veći broj djece s posebnim potrebama s područja Bijelog Polja. Velika većina njih u mostarskom Centru je sa sjevera, iako u ukupnom broju stanovnika sudjelujemo samo s deset posto. Svi, dakle, pijemo zagađenu vodu. Ona prolazi ispod deponije. Ovo danas nije ono što smo očekivali. Kažu nam da moramo izdržati, iako se žalimo dugih sedam godina. Kažu i da žrtvujemo djecu za ispunjenje ciljeva i kako ne bismo zadužili grad. Ispada da je cijena ljudskih života ovdje vrlo niska. Oni planiraju neogranično odlaganje na Uborak, iako nije definiran ni rok kada bi se deponija zatvorila, makar su nazočni suglasni s tim da ona ima štetan uticaj. Hoće ponovo da prevare građane. Jučer smo fotografirali ogromne količine smeća na mjestu na koje se ne bi trebalo odlagati. Struka kaže da je nemoguće dalje odlagati na Uborku, dok oni to uporno čine. Studija utjecaja na okoliš jasno kaže da deponija na ovoj lokaciji nije garant stanovništvu, ni biljnom svijetu, izjavio je predsjednik Udruge Omer Hujdur.

Duranović i Drežnjak glasni

Posebno zapažena izlaganja su imali vijećnik sa sjevera Mirza Drežnjak i doktorica Lamija Duranović, koja je govorila o povećanju broja teško oboljelih osoba u ovome dijelu grada.

-Kao liječnik i član povjerenstva za liječenje izvan županije ZZO-a HNŽ-a, morala sam spomenuti porast broja onkoloških pacijenata u Županiji. Prema relevantnim izvješćima u periodu od 2014. do 2018. zabilježen je enorman rast broja karcinoma u Mostaru i Čapljini, dakle u slivu Neretve. Recimo i kako nismo imali prijavljene onkološke pacijente u Općini Ravno. Zabrinjavajući je i podatak da rapidno raste broj djece oboljele od malignih bolesti. Te bolesti otkrivaju se slučajno i često u uznapredovaloj fazi. Liječenje je u tim slučajevima teško i s neizvjesnim ishodima. Pitala sam i znamo li što jedemo i pijemo. Kakav to zrak udišemo? Sve je drugačije kada se to dešava drugima!? Moramo se uozbiljiti, zdravlje mora biti dugoročni prioritet i zajednički interes umjesto tendera, ulagača i privatnih sitnih i krupnoposjedničkih interesa pojedinaca. Struka mora raditi svoj posao. Moramo naći adekvatnu lokaciju na području Hercegovine bez podzemnih voda i obradivog zemljišta uz potrebitu aparaturu i razlaganje otpada. U tom slučaju ćemo biti zdraviji i sretniji, a iz otpada ćemo umiranja zarađivati novac. Loše politike ljude tjeraju na preseljenja u druge zemlje. Nemojmo dozvoliti da se to nastavi. Ako već nismo odgovorni prema sebi, budimo onda prema našoj djeci, poručila je Duranovićeva. H. Ž.