Godišnja konferencija o obnovi Ukrajine otvara se danas u Gdanjsku u Poljskoj bez Volodimira Zelenskog zbog napetosti s Varšavom, a prioritet je obnova energetskog sektora, koji je teško pogođen u ratu s Rusijom. Kijev je prekjučer objavio, nakon nekoliko tjedana žestokih nesuglasica s Poljskom vezanih uz Drugi svjetski rat, da će ukrajinsku delegaciju predvoditi premijerka Julija Sviridenko, a ne predsjednik Zelenski.

Konferencija u Gdanjsku, peta takve vrste, trebala bi danas i sutra okupiti političke čelnike i ekonomske aktere, prvenstveno iz Europe, kako bi razgovarali o poslijeratnoj obnovi Ukrajine nakon ruske agresije. Među sudionicima su Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, i nekoliko drugih članova Komisije. Govorit će uz čelnike Poljske, Bugarske, Estonije, Finske, Latvije, Litve, Rumunjske i Švedske.

U Gdanjsku će se pozornost usmjeriti na sektore najviše pogođene ratom: energetiku, kritičnu infrastrukturu i logistiku. Rasprave će se također baviti sigurnosnim sposobnostima Ukrajine. U veljači je zajedničko izvješće Kijeva, Svjetske banke, Europske unije i Ujedinjenih naroda procijenilo da će poslijeratna obnova Ukrajine koštati oko 500 milijardi eura.

Odnosi između Varšave i Kijeva zahladili su krajem svibnja
Uvjeriti investitore predstavlja izazov za Ukrajinu jer su pregovori o okončanju sukoba zastali. Zasad Ukrajina većinu svojih sredstava posvećuje ratnim naporima i održavanju svog gospodarstva. "Planiramo potpisati niz važnih sporazuma s međunarodnim partnerima, posebno kako bismo ojačali naš energetski sektor", izjavila je Sviridenko prekjučer.

Europska unija odobrila je u prosincu zajam od 90 milijardi eura za Ukrajinu za razdoblje 2026.-2027., s početnom tranšom od 3,2 milijarde eura isplaćenom u lipnju. Dvije trećine tih sredstava namijenjene su obrani Ukrajine. Prethodno su Konferencije o oporavku Ukrajine (URC) održane u Luganu, Londonu, Berlinu i Rimu. Po prvi put od 2022. Volodimir Zelenski neće prisustvovati konferenciji.

Odnosi između Varšave i Kijeva zahladili su krajem svibnja kada je ukrajinski predsjednik odlučio nazvati vojnu jedinicu po Ukrajinskoj pobunjeničkoj vojsci (UPA), nacionalističkoj organizaciji osnovanoj 1942., koja se u Poljskoj smatra odgovornom za smrt više od 100.000 Poljaka, piše index.