Biciklizam je doprinio razvoju turizma Hercegovine. Mi smo danas u rangu Istre po biciklizmu

Turizam u Hercegovini osnažen je projektom “Ćiro – Staza svjetske baštine”, koji promovira kulturalni turizam i turizam na otvorenom duž stare željezničke pruge koja povezuje Stolac, Ravno, Čapljinu i Mostar.

Kroz projekat je napravljen utjecaj na povećanje broja posjetilaca i poboljšanje lokalnog gospodarstva, kreiranjem i uvezivanjem sadržaja i ponude duž staze. Projekt je proširio turističku ponudu Hercegovine, dijela zemlje bogatog kulturnog, povijesnog i vjerskog nasljeđa, s autentičnim pričama i činjenicama te posjetama različitim povijesnim atrakcijama.

Izgradnja staze veliki je iskorak na području turizma, kao i jak vjetar u leđa razvoju Hercegovine kao destinacije, koja ima komparative prednosti.

Projekt je bio vrijedan 377.395 eura, trajao je 18 mjeseci, a sufinancirala ga je Europska unija u okviru EU4Businessa s 301.820 eura.

- Projektom želimo stvoriti prepoznatljivu destinaciju, povezivanjem bogate kulturne i povijesne tradicije s gastronomskim i avanturističkim sadržajima, koja će privlačiti posjetitelje i nuditi jedinstven doživljaj, objasnio je Ivan Sivrić iz Redaha.

Spas Ravnog

Izradom studije izvodljivosti, mapiranjem ključnih aktera, razvojem marketinške strategije, izradom promotivnih materijala, stranice, organiziranjem promotivne biciklističke rute, poboljšanjem infrastrukture te nizom drugih aktivnosti povezali su se obrtnici, poduzeća i pojedinci koji se žele uključiti u lanac vrijednosti na Ćiri.

- Ćiro je deseti dio staze ili rute koju imamo u Hercegovini. Ta je staza definitivno ucrtana u sve turističke mape i danas je popularna i posjećena od biciklista. O stvarnim brojkama je teško ili bolje reći nemoguće, s obzirom da ni razvijenije zajednice poput onih u Hrvatskoj nisu u stanju izbrojati posjete ili prolaske biciklista. U bliskoj budućnosti ćemo pokušati uspostaviti kvalitetne brojače. Jasno je da taj vid turizma itekako raste, bez obzira i što nemamo brojke. Motel u Ravnom bilježi značajan promet od biciklista koji voze stazom. Ravno je izgubilo izgradnjom ceste Stolac – Neum, prometi su pali, ali se broj posjeta održao zahvaljujući stazi Ćiro. Svakog dana tamo u prosjeku odsjeda šestoro ili sedmoro biciklista. Dakle, Ćiro održava turizam i to nas raduje. I ono što je dostupno na društvenim mrežama govori da je popularan i posjećen. Biciklizam je doprinio razvoju turizma Hercegovine. Mi smo danas u rangu Istre po biciklizmu. Gosti iz ovog dijela Hrvatske nedavno su prijatno bili iznenađeni onim što smo uspjeli napraviti za kratko vrijeme, kaže predsjednik Udruge Hercegovina bike, Toni Zorić.

Veliki značaj od cikloturizma imaju u Zapadno – hercegovačkoj županiji. Bez obzira što zbog institucionalne neuređenosti turizma u Županiji nemaju stvarne brojke, turistički djelatnici itekako su svjesni povećanja posjeta i prihoda zahvaljujući cikloturizmu.

- Dugo nastojimo i uspijevamo uvezati cestama i biciklističkim rutama kulturno-povijesnu baštinu Hercegovine. Ne samo glavnim, već i sporednim cestama, onim u ruralnom prostoru. S obzirom da turizam u Bosni i Hercegovini, a naročito u Federaciji nije institucionalno razvijen, u ZHŽ-u nemamo sustav prijave ili odjave, odnosno kategorizaciju gostiju, tako da je teško pouzdano izmjeriti izravni efekt dolazaka, prolazaka ili posjeta biciklista. Ipak, iz razgovora s ljudima na terenu procijenili smo da se biciklizam Hercegovine dobro pozicionirao na turističkoj mapi svijeta. Staza Ćiro je osvježenje. Prepoznata je i posjećena. Nedavno smo sudjelujući na jednom sajmu, na štandu Hercegovine izravno razgovarali s gostima, predstavnicima agencija, te doznali kako je Ćiro posjećen i tražen. Ali stvarnu statistiku nemamo. Cikloturizam jedna je od grana koje afirmiraju turizam. Afirmira se ruralni prostor i jedan od naših primarnih ciljeva je uvesti biciklizam među pojmove i načine koji će razvijati turizam Hercegovine u narednim godinama, kaže nam stručnjak za procese lokalnog i regionalnog gospodarskog razvoja i europske integracije, fondove i programe Europske unije, Ivan Jurilj.

Prilika za sela

Raduje i slika kakva se viđa redovito na cestama u Hercegovini, kao i u ugostiteljskim objektima, na proplancima, u hotelima…

- Evidentno, svakodnevno u Zapadnoj Hercegovini susprećemo bicikliste strance kojih ranije nije bilo. To nije mjerljivo, ali su konstantno u hotelima, na cestama, na rutama… Ima, istina, i onih koji samo prolaze. Malo je stvari koje se nažalost mogu naplatiti. Jedna općina ili županija teško mogu napraviti sustav da se naplaćuje iznajmljivanje bicikala ili da se plaćaju vodiči za bicikliste. Dobro je što u Hercegovini imamo asocijaciju koja se bavi promocijom i prodajom biciklističkih aranžmana. Naš je cilj stvoriti platformu i podlogu za razvoj biciklizma. Za to moramo animirati i lokalne ljude. Oni to već dobro prepoznaju. Imamo objekte u kojima pojava stranca bicikliste nije rijetka pojava. Značajno je spomenuti Ultra Balkan race - utrku koja je prošla kroz ZHŽ. Naš cilj je bio i tada animirati naše ljude koji to trebaju doživjeti i spoznati kao priliku za razvoj. Realno, mi smo u početnoj fazi pozicioniranja biciklizma kao grane turizma, ali što više bude rasli, postajat ćemo atraktivniji za goste. Ovdje mislim prije svega na ruralne krajeve, dodao je Jurilj. H. Ž.