Vijeće ministara BiH se na sjednici u srijedu upoznalo s Informacijom Ministarstva sigurnosti BiH o novom sustavu upravljanja granicama EU-a, sustavu ulaska/izlaska (EES), koji se postupno uvodi u razdoblju od 12. listopada 2025. do 9. travnja 2026. godine. Novi sustav će zamijeniti dosadašnji način rada, tj. ručno pečatiranje putovnica, s ciljem unaprjeđenja sigurnosti kroz poboljšane granične kontrole, korištenje elektroničkih evidencija i biometrijskih podataka. 

EES će obrađivati podatke na graničnim prijelazima za putnike koji nemaju državljanstvo nijedne zemlje članice EU-a (kao ni državljanstvo Islanda, Lihtenštajna, Norveške ili Švicarske), prilikom putovanja radi kraćeg boravka (90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana), svaki put kada prelaze vanjske granice bilo koje od 29 europskih zemalja koje primjenjuju ovaj sustav. Podaci koji će se evidentirati su informacije iz putnog dokumenta, datum i mjesto svakog ulaska i izlaska, kao i biometrijski podaci poput slike lica i otisaka prstiju, koje će službenici prikupiti kada putnik prvi put pristupi na granični prijelaz nakon početka rada EES-a. Te će se podatke, potom, pohraniti u digitalnu datoteku i provjeravati prilikom sljedećih prelazaka granice. Ministarstvo sigurnosti BiH planira informativne kampanje putem medija, letaka i plakata na granicama kako bi se građani podrobnije upoznali s procedurama.

Zaštita potrošača unutar CEFTA zone

Na sjednici je donesena i Odluka o provedbi Odluke Zajedničkog odbora Srednjoeuropskog sporazuma o slobodnoj trgovini broj 4/2024. o sprječavanju neopravdanog geoblokiranja, odnosno diskriminacije potrošača na osnovu državljanstva, boravišta ili poslovnog nastana.

Donošenjem te odluke, BiH ispunjava preuzete obveze koje proizlaze iz CEFTA sporazuma. 

Odlukom se određuje nadležna tijela, propisuje kazne za prekršitelje i osigurava zaštitu potrošača u prekograničnim trgovinskim situacijama unutar CEFTA zone.

Vijeće je, među ostalim, utvrdilo Prijedlog osnova za sklapanje Formalnog sporazuma o pristupanju između Ministarstva pravde BiH i Akademije europskog prava u Trieru (ERA), kao bitan korak za jačanje pravosudnog sustava BiH i uspostavu čvršće veze s Europskom unijom u toj oblasti. 

Ova inicijativa, koju su pokrenule entitetski centri za edukaciju sudaca i tužitelja, uz potporu Ministarstva pravde RS-a, prilika je za unaprjeđenje pravnog sustava BiH i bolju usklađenost sa zakonodavstvom EU-a u procesima jačanja demokratskih vrijednosti, vladavine prava i poštivanja ljudskih prava. Članstvo u Akademiji europskog prava otvara mogućnosti za aktivno sudjelovanje u procesima usklađivanja nacionalnog prava sa standardima EU-a te pridonosi, ne samo pravnoj, već i političkoj te ekonomski održivoj integraciji i daljnjem prosperitetu zemlje. Tužitelji, državni službenici i parlamentarni dužnosnici iz BiH na taj će način dobiti pristup specijaliziranim seminarima, radionicama i daljnjem profesionalnom razvoju a Akademija nudi i bogate arhive pravnih resursa, online tečajeve i višejezične materijale, što će unaprijediti kvalitetu domaćeg zakonodavstva i podržati europske integracije.

Rast vanjskotrgovinske razmjene u prvom polugodištu 2025.

 Vijeće je usvojilo i Analizu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH za razdoblje I.-VI. 2025. godine, koju karakterizira rast uvoza i izvoza u odnosu na isto razdoblje lani. Ukupna robna razmjena BiH je u prvom polugodištu ove godine iznosila 23,11 milijardi KM i veća je za 4,98% u odnosu na isto razdoblje 2024. godine. 

Vrijednost izvezene robe bila je 8,43 milijarde KM, a vrijednost uvezene robe iznosila je 14,68 milijardi KM, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 6,25 milijardi KM. Rast izvoza za 5,83% te rast uvoza od 4,49% je, kako se navodi, rezultirao  rastom pokrivenost uvoza izvozom od 0,73 posto. BiH je promatranom razdoblju najviše izvozila električnu energiju u vrijednosti 439,4 milijuna KM, izoliranu žicu, kabele u iznosu 366,1 milijun KM, zatim željezne ili čelične konstrukcije i njihove dijelove u vrijednosti 274,7 milijuna KM, dijelove i pribor za motorna i vučna vozila vrijedne 268 milijuna KM te sjedala i njihove dijelove u vrijednosti 242,4 milijuna KM. 

Istodobno je u BiH najviše uvezeno naftnih ulja, osim sirovih, u vrijednosti 1,04 milijarde KM, putničkih automobila u iznosu 681,2 milijuna KM, kao i lijekova  vrijednih 383,9 milijuna KM i električne energije 344 milijuna KМ. EU ostaje najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH, a u zemlje EU-a izvezeno je robe u vrijednosti 6,23 milijarde KM, što je za 4,94% više no u prvom polugodištu 2024., dok je uvoz iznosio 8,55 milijardi KM, što je za 1,57% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U tom razdoblju, trgovinski deficit smanjen je za 6,47% u odnosu na prvo polugodište 2024. te je iznosio 2,32 milijarde KM. BiH među glavnim trgovinskim partnerima najveću pokrivenost uvoza izvozom ima s Austrijom (155,77 posto), Slovenijom (130,84 posto), Hrvatskom (118,80 posto) i Njemačkom (74,71 posto).