Nalazi istraživanja o svijesti, percepcijama i iskustvima poslodavaca u Federaciji BiH, koji su predstavljeni u četvrtak, pokazuju da poslodavci mjere aktivne politike zapošljavanja vide kao korisne, ali nedovoljno dostupne zbog administrativnih i tehničkih prepreka. Istodobno je konstatirano da je za efikasnije tržište rada ključno snažnije uključivanje gospodarstva u njegovo stvaranje.

Nalaze je predstavio autor izvješća Faruk Hadžić na radionici i tijekom dijaloga o politikama tržišta rada sa zainteresiranim stranama, a koje je organiziralo Udruženje poslodavaca u FBiH. Istraživanje je obuhvatilo anketu poslodavaca iz različitih sektora i veličina poduzeća te fokus grupu održanu u Gračanici, u kojoj je sudjelovalo oko 40 poslodavaca. Radionicom je zaokružen projekt 'Jačanje veze između politika tržišta rada, javnih službi za zapošljavanje i poslovne potražnje: Procjena svijesti poslodavaca o aktivnim mjerama zapošljavanja u BiH', realiziran uz podršku Međunarodne organizacije rada (ILO) a u okviru projekta LEP II kojeg financira EU. Prema ocjeni direktora Udruženja poslodavaca u FBiH Maria Nenadića, projekt je poslodavcima prvi put omogućio sami govoriti o svojim potrebama, umjesto da se politike stvara na osnovu pretpostavki, dok on najveća vrijednost projekta vidi u tome što stvara prostor za dijalog temeljen na činjenicama. - Nama je osobito važno da se politike tržišta rada zasniva na potrebama gospodarstva. Poslodavci su ti koji stvaraju nova radna mjesta, ulažu i razvijaju poslovanje i koji se svakodnevno suočavaju s izazovom pronalaska adekvatne radne snage. Zato njihov glas o  potrebama na tržištu rada, pa i o programima i projektima zapošljavanja, mora biti sastavni dio procesa osmišljavanja mjera zapošljavanja, a ne samo glas koji se čuje nakon što su odluke već donesene, istaknuo je Nenadić.

Zabrinutosti u pogledu pristupa programima  

Nalazi ukazuju da poslodavci, općenito, usluge javnih službi za zapošljavanje i aktivnih mjera tržišne ekonomije doživljavaju kao relevantne i potencijalno vrijedne, posebno za rješavanje potreba za zapošljavanjem i pristup poticajima za zapošljavanje. No, sudjelovanje je ograničeno informacijskim, administrativnim, proceduralnim i povjerljivim preprekama koje smanjuju angažman i utječu na cjelokupno iskustvo poslodavaca. Administrativni zahtjevi i obveze izvješćivanja često su ocijenjeni kao opterećujući, dok su se vremenski okviri programa često smatra loše usklađenim s cjelogodišnjim potrebama za zapošljavanjem.

Poslodavci su iznijeli i tehničke poteškoće s digitalnim sustavima za prijavu i ukazali da troškovi zapošljavanja nadilaze plaće i uključuju značajna ulaganja u uvođenje u posao i obuku. - Zabrinutosti u pogledu povjerenja manje su se odnosile na same programe, a više na iskustvo pristupa njima. Glavni izazovi leže manje u relevantnosti programa, a više u načinu na koji se usluge i programe komunicira, kojima se pristupa i kako ih se pruža, rekao je Hadžić. Izvješće, temeljem nalaza, predlaže i prioritetne oblasti djelovanja. Prema riječima projektne menadžerica ILO-a u BiH Amre Selesković, toj je organizaciji iznimno bitno  bilo čuti što poslodavci misle o uslugama i programima javnih zavoda za zapošljavanje i gdje su prostori za unaprjeđenje suradnje, jer će u naredne gotovo četiri godine raditi izravno sa zavodima za zapošljavanje i sa savjetodavcima u unapređenju tih poslovnih procesa, a jedna od usluga kojoj će posvetiti osobitu pozornost jest suradnja s poslodavcima.