Eksperti UN-a za ljudska prava 8. su veljače ponovno pozvali države da repatriraju svoje građane iz prenatrpanih kampova na sjeveroistoku Sirije, u kojima boravi oko 27.000 djece, uključujući oko 19.000 njih iz Iraka i 8.000 iz drugih zemalja. Pet zemalja Zapadnog Balkana, pak, oklijeva po pitanju dovođenja svih svojih državljana, među kojima i  najmanje 130 djece, kući.

Prema procjenama BIRN-a, trenutno se  još oko 50 albanskih državljana nalazi u sirijskim kampovima, i to oko dvije godine nakon pada samoproglašenog kalifata Islamske države. Njih oko 40 su djeca. Albanija je našla načina vratiti manji broj njih bez posredovanja SAD-a no, neke zemlje, poput BiH, kažu da nisu u mogućnosti uspostaviti kontakt s kurdskim snagama koje kontroliraju kampove obzirom da one nisu međunarodno priznate. S približnim brojem od 70, BiH je na vrhu balkanskih zemalja u pogledu broja djece koja se još uvijek nalaze u sirijskim kampovima, ali zemlja ovisi o međunarodnim partnerima kako bi njih i još 29 žena vratila na svoj teritorij.

To se desilo i s prvom organiziranom repatrijacijom bh. državljana iz Sirije, kada su 24 osobe u prosincu 2019. vraćene vojnim zrakoplovom SAD-a. Sedmorica muškaraca su izvedeni pred sud, dok je šest žena i 11 djece ušlo u program rehabilitacije, podsjeća BIRN.

“Imamo troje djece školske dobi koja se vrlo dobro uklapaju u školi u smislu socijalizacije i u smislu uspjeha”, kaže psihologinja i psihoterapeutkinja Elma Omersoftić napominjući da su žene i djeca s kojima radi iskusili znatne traume.

“Djeca su najčešće pogođena tim ratnim dejstvima”, kaže ona. Neka od njih se također nose i s činjenicom da su im očevi još uvijek u Siriji.

“Njihovim se majkama pruža psihološka pomoć kako bi mogle pomoći svojoj djeci u smislu prevazilaženja tih trauma”, kaže za BIRN Omersoftić koja drži potrebnim učiniti više u smislu integracije u društvo.