Početkom rujna prošle godine Vlada Zapadno-hercegovačke županije usvojila je Prijedlog zakona o ljekarništvu na razini županije, koji je tri tjedna kasnije vraćen na doradu.

Danas, šest mjeseci kasnije u pripremi je javna rasprava nakon koje će Zakon gotovo sigurno i zaživjeti. Premijer županije Zdenko Ćosić nedavno je govoreći na ovu temu najavio liberalizaciju uvjeta za otvaranje ljekarni u zapanoj Hercegovini.

Ukratko, usvajanjem novog Zakona o ljekarništvu ZHŽ-a ministar zdravstva dobio bi mogućnost donošenja pravilnika o bližim uvjetima za otvaranje ljekarni. Ova županija bi tako za razliku od drugih dobila mogućnost otvaranja ljekarni bez ispunjenja zemljopisnih i demografskih kriterija naznačenih u važećem pravilniku Federacije BiH.

Novim zakonom će se izmjeniti članak 3. Pravilnika u kojemu izričito stoji kako je dozvoljeno otvaranje jedne ljekarne za snabdijevanje lijekovima na 3.000 stanovnika. U općinama i gradovima s više od 3.000 stanovnika za snabdijevanje lijekovima dozvoljen je osnutak dvije ljekarne za najmanje 8.000 stanovnika, dok se svaka sljedeća ljekarna može otvoriti na dodatnih 5.000 stanovnika, polazeći od 8.000 stanovnika.

Jasna pravila

Međusobna udaljenost dvije ljekarne iz članka 3. Pravilnika ne može biti manja od 400 metara cestovne povezanosti. Udaljenost ljekarni iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se geodetskim izmjerom ovlaštene osobe za obavljanje geodetskih poslova, sukladno važećim propisima iz oblasti.

Geodetski izmjer iz stavka 2. ovog članka potrebno je pribaviti samo u slučaju kada već postoji ljekarna u istoj općini, odnosno gradskoj i ruralnoj oblasti.

Uzimajući u obzir Pravilnik koji je važeći na kompletnom teritoriju Federacije BiH, postavlja se pitanje zašto se vlast u ZHŽ-u odlučuje napraviti izuzetak i da li je Ministarstvo zdravstva napravilo analizu opskrbe lijekovima i pritom uočilo probleme?

Upitno je i što donosi ovakav pristup, kao i da li je analiza tržišta lijekova u ZHŽ-u bila neovisna, odnosno zašto se samo u ovoj županiji krenulo u avanturu i da li je sve vrijedno rušenja sustava. 

- Ako će kao razlog donošenja Zakona navesti eventualno povoljnije cijene lijekova pacijentnima, to odgovorno tvrdim nije uvjerljiv argument, jer su cijene lijekova za cijelu BiH izjednačene i regulirane od Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. Cijene su provjerljive u cijeloj državi i definitivno nisu značajno veće ili manje u odnosu na cijene u ZHŽ-u. Regulirana je i ljekarnička marža koja iznosi maksimalno 25 posto, iako bi bilo realno da iznosi od 17,5 do 18,5 posto u odnosu na nabavnu cijenu. Pitanje je i da li se napravila sustavna analiza ljekarničkog tržišta u ZHŽ-u. Možda se ovim Zakonom, a posljedično i pravilnikom nastoje pokriti ranija “probijanja sustava“, odnosno nepoštivanja važećeg federalnog pravilnika, navodi jedan ljekarnik uz zamolbu da se ne otkriva njegov identitet.

Upozorava i kako će primjerice s novim Zakonom bilo koja ljekarnička ustanova iz Mostara, Tomislavgrada, Zenice, Tuzle, Bihaća, Sarajeva ili bilo kojega drugoga grada i općine u Federaciji BiH, moći organizirati poslove u ZHŽ-u, dok istovremeno ljekarničke ustanove ili farmaceuti iz ZHŽ-a to neće moći u ostatku Federacije BiH. 

- Argument da novosvršeni farmaceuti nemaju gdje raditi ako se Zakon ne donese ne stoji. Uostalom koliko je danas farmaceuta u ZZO koji želi raditi? Činjenica je da je mnogo visokoobrazovanih osoba bez zaposlenja otišlo odavde, ali farmaceuti ipak to nisu. Danas niti jedan od njih nije na Zavodu za zapošljavanje. Uostalom, to se u naprednom svijetu kojem definitivno i nažalost ne pripadamo rješava obrazovnom politikom i planiranjem u suradnji s gospodarskim subjektima. Reguliranje, pa i ograničenja otvaranja bilo kojih djelatnosti nisu novost. Imamo reguliran broj javnih bilježnika po broju stanovnika ili tehničkih pregleda po broju vozila… Sukladno Zakonu o upravnom postupku, Zakon ili pravlnik moraju osigurati dvostupnjevitost upravnog postupka. Tko će biti drugi stupanj za evetnualne žalbe i sporove? Hoće li to biti Federalno ministarstvo koje je donijelo i ima svoj pravilnik i po kojem pravilniku će se raditi u drugom stupnju, pita naš sugovornik.

Krši se i Ustav FBiH

Tvrdi da ni on osobno, niti bilo tko od njegovih kolega nisu protiv ukidanja ograničenja, ali u cijeloj Federaciji BiH, a nikako samo u ZHŽ-u. Ljekarnici će od Skupštine ZHŽ-a, Ministarstva zdravstva i Vlade zatražiti da federalnom ministru Vjekoslavu Mandiću upute zahjev ili prijedlog za izmjenom federalnog pravilnika, uvjereni da će on inicijativu ozbiljno razmotriti.

Poručuju i da bi se otvaranjem ljekarničkog tržišta “separatno” u ZHŽ-u, zasigurno ugrozila financijska opstojnost postojećih ljekarni, a opskrba lijekovima dovela pod znak pitanja, pošto će vlasnici radi izglednog lošijeg poslovanja biti prisiljeni smanjiti lager lijekova, a što bi u konačnici moglo dovesti do nestašice lijekova.

- Osobni dohotci djelatnika u ljekarnama ovako bi se drastično umanjili, a ljekarništvo dovelo na razinu časnog i poštenog zanimanja trgovca. Vjerojatno će se u dogledno vrijeme dogoditi situacija da u ZHŽ-u imamo samo velike lance ljekarni iz ostatka FBiH, čime će se značajno ugroziti poslovanje naših koje već djeluju u županiji. Posljedica ovakvog pristupa će biti i odliv iskusnih kadrova iz lanca opskrbe lijekovima u ZHŽ-u, jer iskusni farmaceuti neće podnositi financijsku nestabilnost ili raditi za minorne iznose. To znači da bi u ljekarnama mogli započeti raditi neiskusni djelatnici, uz puno poštovanje školovanja i struke, čime je moguće i da se ugrozi zdravlje stanovništva, govori dalje naš sugovornik.

U Ustavu FBiH jasno stoji kako će Federacija BiH osigurati primjenu najviše razine međunarodno priznatih prava i sloboda, poput prava na život, slobodu, zabranu diskriminacije, pravičan krivični postupak, zabranu mučenja, okrutog ili nehumanog postupanja ili kažnjavanja, privatnost, slobodu kretanja, azil, zaštitu obitelji i djece, imovinu, obrazovanje, socijalnu i zdravstvenu zaštitu, kao i jednakost pred zakonom. Ustav FBiH u članku 3. definira modalitete i mogućnosti za donošenje Zakona i Pravilnika u ovom slučaju, što se ipak ne namjerava ispoštovati.

 Rad “preko koljena“ i bez ozbiljnih analiza lako može dovesti do pravne nesigurnosti, što odbija i investiture.

H. Ž.