Bosanskohercegovački entiteti, Federacija BiH i Republika Srpska, planiraju se u 2026. godini zadužiti za oko 2,3 milijarde eura, iako već otplaćuju postojeći dug veći od 6,3 milijarde eura. Ekonomisti upozoravaju da se nova zaduženja ne koriste za razvojne projekte, već za pokrivanje budžetskih rupa.

"Kad je svrha zaduženja samo krpljenje budžeta, to je problem. Jeftinije bi bilo zadužiti se kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), jer su kamate niže, ali MMF traži reforme", kazao je za Radio Slobodna Europa Aziz Šunje, profesor na sarajevskom Ekonomskom fakultetu.

Kakvi su planovi za 2026. godinu?
Narodna skupština Republike Srpske je 17. prosinca usvojila budžet za 2026. godinu u iznosu od oko 3,8 milijardi eura, uz planirano novo zaduženje od najmanje 864 milijuna eura.

Prema podacima entitetskog Ministarstva financija, Republici Srpskoj u 2026. na naplatu dolazi oko 803 milijuna eura obaveza, uključujući 300 milijuna eura euroobveznica izdanih na Londonskoj burzi 2021. godine.

Budžet Federacije BiH za 2026. godinu još nije usvojen u entitetskom parlamentu, a Vladin prijedlog je da on iznosi 4,54 milijarde eura, od čega će nedostajućih oko 1,5 milijardi razlike između planiranih prihoda i rashoda biti nadomješteno zaduženjem na domaćem i stranom tržištu.

Federacija BiH je ranije projektirala budžet od oko 3,68 milijardi eura, uz novo zaduženje od približno 200 milijuna eura.

Iako su u okvirnim budžetskim planovima za iduće tri godine oba entiteta najavila smanjenje zaduživanja, aktualni budžeti pokazuju suprotan trend. Dva entiteta su se tokom 2025. godine oslanjala na trezorske zapise i obveznice.

Federacija BiH emitirala je trezorske zapise ukupne vrijednosti oko 102 milijuna eura, dok se Republika Srpska zadužila oko 300 milijuna eura kroz domaće vrijednosne papire.

Republika Srpska već se dva puta zadužila na međunarodnim tržištima, na Londonskoj burzi 2021. i Bečkoj burzi 2018. godine. Ove godine, Federacija BiH plasirala je na Londonskoj burzi svoje prvo izdanje euroobveznica od 350 milijuna eura.

Koliko je dužna BiH?
Državni nivo nema izravne nadležnosti u ekonomiji, infrastrukturi, socijalnim pitanjima ili obrazovanju, koja su u nadležnosti entiteta i kantona, te se stoga ne zadužuju BiH, već njeni entiteti. Određeni dio duga entiteta se "knjiži" na državu, preko koje Federacija BiH i Republika Srpska otplaćuju svoj dug.

Ukupni vanjski dug prema stranim kreditorima, među kojima su najveći Europska investicijska banka (EIB), Svjetska banka (WB) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), iznose oko 4,6 milijardi eura. Vanjski dug Federacije BiH iznosi oko 2,58 milijardi eura u 2024. godini, dok se konačni podaci za 2025. godinu čekaju.

Struktura pokazuje pad vanjskog duga Federacije BiH na 620 milijuna eura, dok dug krajnjih korisnika, kao što su javna poduzeća, kantoni i općine raste na 1,95 milijardi eura. Vanjski dug Republike Srpske porastao je na 2,04 milijarde eura u 2024. godine, s dominantnim udjelom Vlade RS od 1,51 milijardu dok je dug krajnjih korisnika manji.

Otplata vanjskog duga u oba entiteta pokazuje rastući pritisak na javne financije. Federacija BiH je 2024. godine izdvojila rekordnih 452 milijuna eura za otplatu, što je gotovo dvostruko više nego 2020. godine. Republika Srpska je u 2023. imala nagli skok otplate na 420 milijuna eura, što je značajno iznad prosjeka prethodnih godina.

Unutarnji dugovi od oko 1,72 milijarde eura dodatno kompliciraju sliku. Federacija BiH je u 2024. godini imala unutarnji dug od 719 milijuna eura, što je značajan rast u odnosu na 349 milijuna iz 2022. godine. Republika Srpska imala je unutarnji dug od oko 1,05 milijardi eura u 2023. i 2024., nakon rasta sa 730 milijuna u 2021. godini.

Ovi trendovi ukazuju na rastuću ovisnost od domaćih izvora financiranja, budući da se BiH, odnosno njeni entiteti nisu zaduživali kod Međunarodnog monetarnog fonda od 2020. godine. Obaveze po vrijednosnim papirima pokazuju da entiteti ulaze u period intenzivnih otplata. Federacija BiH će u 2027. morati vratiti 113 milijuna eura, a u 2029., čak, 163 milijuna eura unutarnjeg duga po obveznicama.

Republika Srpska suočava se s još većim iznosima koju čeka otplata 223 milijuna u 2027. godini i 220 milijuna u 2029. godini.

Koliko je posuđeno za investicije?
Dugovi javnih poduzeća i institucija za infrastrukturne i druge projekte dostižu oko dvije milijarde eura. U ovaj dug nisu uračunata dugovanja za poreze i doprinose koja su višestruko veća, te, naprimjer, samo pet rudnika uglja u vlasništvu Federacije BiH duguje Poreznoj upravi ovog entiteta oko 610 milijuna eura.

U Federaciji BiH, Autoceste duguju kreditorima 1,1 milijardu eura, dok Željeznice FBiH i Ceste FBiH zajedno duguju više od 400 milijuna eura. U Republici Srpskoj, Elektroprivreda duguje 106 milijuna eura, dok Autoceste i Putevi zajedno duguju gotovo 150 milijuna.

Ovi dugovi ukazuju na sistemsku ranjivost javnih kompanija koje se oslanjaju na kredite za financiranje osnovnih funkcija i izgradnje nove infrastrukture. Bruto domaći proizvod (GDP) BiH je prošlih godina iznosio oko 25 milijardi eura, pri čemu je sličan onom u Albaniji i otprilike tri puta veći od BDP-a Kosova ili Crne Gore.

Skoro četiri puta je manji od GDP-a Hrvatske, koja je članica Europske unije i eurozone.