Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda na sinoćnjoj je sjednici, na zahtjev Rusije, raspravljalo o situaciji u Bosni i Hercegovini.

Video linkom se sudionicima zasjedanja obratila članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović koja je optužila visokog predstavnika Kristijana Šmita i pojedine strane diplomate u Bosni i Hercegovini da se ponašaju kao kolonizatori. Ocijenila je i da se stavovi Republike Srpske često pogrešno i tendenciozno prikazuju. Po njenim riječima, politički predstavnici srpskog i hrvatskog naroda bore za poštivanje Dejtonskog sporazuma, dok je za političke predstavnike Bošnjaka kazala kako žele "centraliziranu, unitarnu državu". 

Optužila je ministra obrane BiH Zukana Heleza i ministra unutarnjih poslova FBiH Ramu Isaka zbog zapaljivih izjava, a šefa Misije BiH pri UN-u Zlatka Lagumdžiju da je bez suglasnosti Predsjedništva BiH radio na rezoluciji čiji je cilj da UN proglasi međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

"Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nije razgovaralo, niti je usvojilo rezoluciju. Namjerno je skrivena od javnosti. Aktivnost se vodila suprotno Dejtonskom sporazumu, ali jednostavno ste ignorirali tu činjenicu", poručila je Cvijanović, koja je posredstvom ruske misije u UN-u ranije proslijedila članicama Vijeća sigurnosti pismo u kojem je iznijela slične ocjene.

U svom obraćaju na sjednici Vijeća sigurnosti visoki predstavnik Kristijan Šmit odbacio je tvrdnje da želi uništiti Republiku Srpsku kao i ostale optužbe koje je Cvijanović iznijela na njegov račun.

"Cvijanović se predstavlja kao članica Predsjedništva BiH, a ima namjeru da fabricira entitetske linije i predstavi ih kao nepostojeće državne granice. Ima li prijetnji miru i stabilnosti BiH? Nažalost postoje prijetnje. EUFOR se slaže u izvješću o stabilnosti. Nažalost, prema tom izvješću stoji da su izazovi na političkom planu. Situacija s vojnog aspekta je stabilna, kazao je Schmidt, dodajući da je ponašanje političara iz Republike Srpske prijetnja Dejtonskom sporazumu, javlja FENA.

Pomoćnik glavnog tajnika UN-a za Europu, Središnju Aziju i Ameriku, Miroslav Jenča ustvrdio je kako je u proteklih godinu dana primjećen napredak, ali i neki zabrinjavajući potezi u BiH.

On je pozvao sve na Balkanu da smanje zapaljivu retoriku.

"Sve države, svi dužnosnici, građani, čak i mediji, moraju smanjiti govor mržnje i zapaljivu retoriku. Naravno, odgovornost je na političarima i institucijama da pokažu poštovanje žrtvama genocida i rata u BiH", poručio je on.

Lagumdžija: Cilj sazivanja sjednice je pritisak da se povuče rezolucija o genocidu u Srebrenici

Na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda obratio se šef Misije Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija, optuživši Rusiju za pristranost.

"Ako bilo tko podiže tenzije to ste vi. U Dejtonskom sporazumu ne postoji zajednička država BiH, nego država Bosna i Hercegovina. Postoji entitet Republika Srpska. Činjenica da ste pustili pismo samo jedne članice Predsjedništva BiH govori o vašoj pristranosti", kazao je Lagumdžija obraćajući se svom ruskom kolegi.

Referirajući se na to pismo Lagumdžija je podsjetio je da se države obraćaju UN-u, a ne teritorijalne jedinice.

"Samo Bosna i Hercegovina ima međunarodno-pravni suverenitet. Entiteti nisu zaduženi za vanjsku politiku. Vlasti Republike Srpske podrivaju ustavni poredak, koriste zapaljivu retoriku, podižu tenzije. Vladajuća koalicija je počela poduzimati korake ka potencijalnoj budućoj secesiji, to se vidi u zajedničkoj izjavi vlasti u RS. Visoki predstavnik je naveo da je usvajanje Izbornog zakona RS kao napad na ustavni poredak. Upravni odbor Vijeća za provedbu mira jasno pokazuje da je imenovanje visokog predstavnika sukladno rezolucijama UN-a", naglasio je Lagumdžija.

Poručio je da vlasti Republike Srpske koriste metode ratnih zločinaca kako bi narušile mir. Smatra da je svrha sastanka Vijeća sigurnosti na inicijativu Rusije zapravo pritisak da se povuče Rezolucija o genocidu u Srebrenici.

"Poricanje genocida je posljednja faza genocida. To nije društvo koje želimo ostaviti djeci. U i oko Srebrenice slaviti ratne zločince, dehumanizacija preživjelih, onemoguće im pravdu i pomirenje. Kultura sjećanja na žrtve genocida mora biti takva da se genocid nikada ne ponovi. Poricanje genocida stoji na putu budućnosti BiH i povećava mogućnosti za sukobe i ako mu se ne stane na kraj, to će stvoriti put za novi genocide", upozorio je Lagumdžija.

Veleposlanik Srbije Marko Đurić kazao je da njegova zemlja podupire teritorijalni integritet BiH, ali je problematizirao predloženu rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

"Želim da se poklonim svim žrtvama u BiH, ali nakon toga molim sve one koji su predložili neokoordinirani nacrt, da shvate da je on predložen kršeći Dejtonski sporazum. Zbog toga tražim da se povuče ovaj nacrt. I 1990-ih su neodgovorni lideri prije početka rat počeli izvlačiti rane iz Drugog svjetskog rata", kazao je Đurić.

On navodi da Rezolucija nije imala konsenzus Predsjedništva BiH i da oko toga nije konzultiran entitet Republika Srpska.

"Pravda za sve žrtve je pomirenje u BiH. Elmedin Konaković je otkrio pravu namjeru, a to je da se planira pokrenuti postupak protiv Srbije. Ogroman ljudi napušta oba entiteta, a koliko će ljudi ostati ako se otvaraju stare rane. Nećemo da naša regija bude rastrzana etničkim tenzijama. Pripremimo novu rezoluciju koja će imati suglasnost u BiH i regiji. Dajte da odmah odlučimo da povučemo rezoluciju, da nema hijerahije žrtava i osvete", poručio je Đurić.