ČETVEROGODIŠNJI rat i međunarodna izolacija promijenili su poziciju Vladimira Putina u odnosima s Kinom. Ruski predsjednik sve češće nastupa kao strana koja traži ustupke, a ne ona koja postavlja uvjete, dok se Peking postupno priprema za njegov mogući odlazak s vlasti, piše The Wall Street Journal.

Peking blokirao plinski sporazum
Kineski predsjednik Xi Jinping je 2013. godine ruskog čelnika Vladimira Putina nazivao uzorom i hvalio njegov globalni utjecaj. Nakon potpune invazije na Ukrajinu, odnosi su se značajno promijenili.

Danas se gotovo 40 posto ruske vanjske trgovine odvija s Kinom, dok ruski udio u kineskoj trgovini iznosi manje od 4 posto. Zbog tolike razlike u gospodarskim odnosima, Putin se u komunikaciji s Pekingom sve više nalazi u podređenom položaju.

Tijekom Putinovog posjeta Pekingu u svibnju ove godine, ruska se strana nadala potpisivanju ugovora o plinovodu Snaga Sibira 2. Kineski su dužnosnici, međutim, projekt uvjetovali prodajom plina po cijenama koje vrijede na ruskom domaćem tržištu. Takav je zahtjev praktički značio da bi Kremlj morao subvencionirati gradnju. Ugovor na kraju nije potpisan.

Simbolične poruke iz Pekinga
Njemački poduzetnik Jörg Wuttke situaciju je opisao riječima: "Xi je Putina primio kao car gosta u svom dvorcu i poslao ga kući."

Promjena u odnosima vidljiva je i kroz simboliku. Nakon Putinovog posjeta kineski su mediji objavili fotografiju na kojoj ruski predsjednik gleda u zajednički portret sa Xijem. Iz Pekinga tvrde da cilj takvog kadra nije bio poniziti ruskog čelnika.

Kineske dužnosnike zabrinjava i vojna suradnja Rusije sa Sjevernom Korejom. Peking se pribojava da bi prijenos ruske tehnologije mogao ojačati nuklearne kapacitete Pjongjanga, što bi Južnu Koreju i Japan dodatno približilo Sjedinjenim Državama.

Kina jača veze s ruskom elitom koja bi mogla vladati Rusijom nakon Putina
Istovremeno, Kina jača veze s ruskim dužnosnicima i pripadnicima elite za koje procjenjuje da bi mogli oblikovati politiku zemlje nakon Putina. Peking time gradi dugoročne odnose i s potencijalnim budućim vodstvom Rusije, a ne samo sa sadašnjom vlasti, što je signal da u Kini na neki način očekuju promjenu Putinova režima, navodi WSJ.

Krajem lipnja Peking je javno pozvao Kijev i Moskvu na prekid neprijateljstava i povratak pregovorima. Tom je prilikom jedan kineski diplomat prvi put spomenuo i patnju ukrajinskih civila. 

Ipak, početkom srpnja objavljeno je da su Rusija i Kina održale tajne vojne vježbe povezane s ratom u Ukrajini. Na vježbama su sudjelovali generali obiju vojski, a njihovu pripremu osobno je odobrio ruski ministar obrane, piše index.