Za europske banke 2025. je bila jedna od najboljih godina, a što očekivati u 2026.?
Europske banke
Europske banke završavaju 2025. s povijesnim rastom cijene dionica, najsnažnijim ikad zabilježenim. S kombinacijom visokih marži, stabilnog gospodarskog rasta i velikodušnih povrata kapitala. Kako ulazimo u 2026. godinu, investitori sve manje gledaju na kamatne stope, a sve više na održivi rast dobiti, učinkovitost i kontinuitet dividendi.
Europske bankarske dionice ostvarile su povijesno snažan rast u 2025. godini. Označavajući jednu od najboljih godina ikad za sektor i jasan preokret u raspoloženju investitora nakon više od desetljeća lošijih rezultata.
Indeks EURO STOXX Banks porastao je za 76% od početka godine, zaključno s 12. prosinca. Trenutno je na putu da premaši prethodni rekord iz 1997. godine, kada je zabilježen rast od 74%.
Širina rasta je posebno upečatljiva – sve banke u indeksu su u crvenom. Dok je sve veći broj njih ostvario trostruke povrate (100%+).
Među apsolutnim pobjednicima su Société Générale (+139%) i Commerzbank (+136%), dok su Banco Santander (+110%), ABN Amro (+102%) i BBVA (+101%) također probili granicu od 100%.
CaixaBank (+96%), Deutsche Bank (+92%), Bankinter (+86%) i Bank of Ireland (+84%) također su zabilježile visoke prinose.
Zašto su europske banke eksplodirale 2025. godine?
Analitičari opisuju rast kao rezultat makroekonomske “idealne točke”. Kamatne stope ostale su dovoljno visoke da očuvaju marže, gospodarski rast dovoljno stabilan da zaštiti kvalitetu imovine, dok su kapitalni jastuci omogućili velikodušne isplate dioničarima.
U lipnju 2025. Europska središnja banka zaustavila je ciklus smanjenja kamatnih stopa, zadržavši depozitnu stopu na 2%. Iako znatno niža nego tijekom vrhunca 2023.-2024., ova stopa je i dalje iznad razina prije pandemije. Ovo je bankama omogućilo održavanje snažnih neto kamatnih marži.
Istodobno, gospodarski rast premašio je oprezna tržišna očekivanja. Njemačka je izbjegla duboku industrijsku recesiju. Južna Europa imala je koristi od snažnog turizma i ulaganja EU, dok je fiskalna politika ostala blago podržavajuća.
Niti su se strahovi od šireg ekonomskog šoka, uzrokovanog obnovljenom carinskom politikom Donalda Trumpa, ostvarili. Uvjeti kreditiranja ostali su stabilni, gubici po kreditima bili su ograničeni, a povjerenje u bilance banaka dodatno je ojačano.
Većina europskih banaka danas posluje znatno iznad regulatornih minimuma, s CET1 stopama u srednjim desetima. Ovo im je omogućilo agresivnije dividendeDividenda je dio dobiti dioničkom društvu koji se isplaću..., otkup dionica i druge oblike povrata kapitala.
Rastu je dodatno pomogla i procjena – banke su u 2025. ušle s velikim popustima u usporedbi s knjigovodstvenom vrijednošću i globalnim konkurentima, nakon godina negativnih kamatnih stopa, snažne regulacije i skromnih prinosa.
Globalni tokovi kapitala također su odigrali važnu ulogu: međunarodni investitori okrenuli su se europskim “vrijednosnim” dionicama i financijskom sektoru. Jači je euro povećao atraktivnost imovine u eurozoni za investitore iz SAD-a.
Što nas očekuje u 2026. godini
Analitičari investicijskih banaka ostaju uglavnom optimistični kada su u pitanju izgledi europskih banaka u 2026. godini.
Goldman Sachs navodi da će se fokus investitora premjestiti s kamatnih stopa i kreditnog rizika na rast dobiti i operativnu učinkovitost.
Očekuje se da će rast biti podržan kontinuiranim priljevom depozita, strategijama usmjerenim na depozite i postupnim jačanjem kreditne aktivnosti. Analitičari opisuju operativno okruženje kao “bolje nego prije i dugoročno”, s očekivanim povratom na kapital koji će ostati na razini od sredine deset.
Sektor ostaje snažno kapitaliziran i izuzetno profitabilan, prema Goldmanu. Ovo otvara prostor za organski rast, selektivne akvizicije i nastavak velikodušnih isplata dioničarima.
Unatoč snažnom rastu cijena dionica, procjene se i dalje čine umjerenima. Goldman očekuje dvoznamenkasti rast zarade po dionici (EPS), iako se banke i dalje trguju po jednoznamenkastim P/E multiplikatorima.
Goldman vidi najveći potencijal rasta u UBS Grupi (+34%), UniCreditu (+29%), Banco BPM-u (+29%), Julius Baeru (+25%), Alpha Banku (+21%) i KBC Grupi (+21%).
Poruka tržišta je jasna: čak i nakon spektakularne 2025. godine, rastuća priča europskih banaka još nije završena.
Nakon povijesne 2025. godine, europske banke ulaze u 2026. godinu ne više kao oporavak “duboke vrijednosti”, već kao sektor koji se sve više cijeni zbog svoje sposobnosti ostvarivanja rasta, učinkovitosti i discipline u upravljanju kapitalom, piše financa.