Nakon što je Europska unija usvojila novu Uredbu o pošiljkama otpada, prema kojoj od studenoga sljedeće godine do svibnja 2029. godine ni Bosna i Hercegovina neće moći uvoziti plastični otpad iz EU-a, domaće tvrtke koje se bave reciklažom dio sirovina najvjerojatnije će morati nabavljati iz trećih zemalja. Na to je gospodarstvenike upozorila Vanjskotrgovinska komora BiH, navodeći da nova uredba uvodi stroža pravila za izvoz otpada iz EU-a u treće zemlje i države koje nisu članice OECD-a. Cilj mjera je jačanje kružnog gospodarstva, osiguravanje ekološki prihvatljivog zbrinjavanja otpada te sprječavanje ilegalne trgovine.

Prema novim pravilima, od 21. svibnja 2027. godine izvoz neopasnog otpada iz EU u zemlje koje nisu članice OECD-a bit će dopušten isključivo onim državama koje službeno obavijeste Europsku komisiju da žele uvoziti određene vrste otpada te da posjeduju kapacitete za njegov ekološki prihvatljiv tretman.

Plastični otpad ostaje izvan odobrenja
Bosna i Hercegovina je u propisanom roku podnijela zahtjev za nastavak uvoza pojedinih vrsta neopasnog otpada iz EU-a. Međutim, Europska komisija naglasila je da plastični otpad, iako je bio dio inicijalnog zahtjeva BiH, ne može biti odobren u ovom postupku.

„Prema novim pravilima, izvoz neopasnog plastičnog otpada iz EU-a u zemlje koje nisu članice OECD-a bit će u potpunosti zabranjen u razdoblju od 21. studenoga 2026. do 21. svibnja 2029. godine. Nakon isteka zabrane, zemlje izvan OECD-a moći će Europskoj komisiji podnijeti poseban zahtjev za nastavak uvoza neopasnog plastičnog otpada“, pojašnjavaju iz Komore.

Upozoravaju kako bi ova regulativa mogla imati značajan utjecaj na tvrtke u BiH koje se bave preradom plastičnog otpada, osobito na one koje sirovine uvoze iz država članica EU, te bi mogla zahtijevati prilagodbu poslovnih procesa i tržišne orijentacije.

Utjecaj na domaće tvrtke i moguća rješenja
U prvih 11 mjeseci ove godine u BiH je uvezeno 1.890.430 kilograma ostataka, odrezaka i lomova plastičnih masa. Najviše otpada stiglo je iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske.

Iz tvornice „Omorika reciklaža“ navode da u svom proizvodnom i reciklažnom procesu koriste isključivo jednu vrstu neopasnog plastičnog otpada – PET ambalažu. „Tijekom ove godine uvoz te sirovine iz država Europske unije činio je do 15 posto ukupno korištenih količina. Iako se radi o relativno malom udjelu, smatramo da će najavljena zabrana imati određeni, ponajprije indirektan, utjecaj na naše poslovanje, osobito jer su pojedini dobavljači iz EU-a ujedno i naši dugogodišnji kupci gotovih proizvoda“, pišu Nezavisne.

Dodaju kako je riječ o regulatornoj odluci donesenoj na razini Europske unije, na čije oblikovanje ni pojedinačne tvrtke ni BiH kao država nemaju značajan utjecaj. „Domaće gospodarstvo nalazi se u poziciji prilagodbe već definiranim pravilima, a ne njihova kreiranja. Kako bismo se prilagodili novim regulatornim okolnostima, naš budući smjer u osiguravanju sirovina bit će usmjeren prema trećim zemljama, uz strogo poštivanje svih važećih zakonskih i ekoloških standarda. Istodobno ćemo nastaviti razvijati održive poslovne modele i jačati stabilnost lanca opskrbe“, poručuju iz ove tvornice.

Smatraju i da bi novonastala situacija mogla biti prilika da se na razini Bosne i Hercegovine ozbiljnije razmotri uvođenje depozitnog sustava za PET ambalažu. „Takav bi sustav dugoročno mogao doprinijeti većoj dostupnosti domaće sirovine, unaprjeđenju upravljanja plastičnim otpadom te razvoju kružnog gospodarstva u zemlji“, dodaju.

Porast prometa otpada
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, analiza prekograničnog prometa neopasnog otpada u razdoblju od 2014. do 2024. godine pokazuje opći rast prometa u pet skupina otpada: metalnom, staklenom, plastičnom, gumenom te otpadu od papira i kartona.

„Ukupna količina uvezenog neopasnog otpada u 2024. godini iznosila je 38.298 tona, što je za 29,5 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Analiza razdoblja od 2014. do 2024. ukazuje na pad uvoza plastičnog otpada te otpada od papira i kartona, dok su gumeni, metalni, tekstilni otpad te otpad od sagorijevanja zadržali trend rasta“, navode iz Agencije. Dodaju i da je tijekom 2024. godine čak 53,1 posto ukupno uvezenog plastičnog otpada stiglo iz Hrvatske.