Zakon o kleveti u Republici Srpskoj je klasik zastrašivanja (video)
Medijski sektor u Bosni i Hercegovini suočava se s brojnim preprekama
Medijski sektor u Bosni i Hercegovini suočava se s brojnim preprekama.
Karakterizira ga veliki broj medija, konstantno pada marketinški prihod, a rastu politički pritisci na uređivačku politiku i medijske slobode.
Mediji su tokom pandemije pretrpjeli nagli pad prihoda, a neki su bili prinuđeni otpuštati novinare i druge profesionalce. Novinari su i dalje uglavnom neadekvatno plaćeni.
Donacije i subvencije iz javnih proračuna i komercijalnih ugovora vlada i javnih poduzeća godinama su dodjeljivane kroz netransparentne postupke podobnim medijima.
Trenutačna situacija onemogućuje medijske slobode i kapacitete medija da proizvode kvalitetne i neovisne sadržaje. Iako izvješćuju o raznim temama, izvješća pokazuju da je kvaliteta informacija niska.
-Novinar ne može biti onaj ko će biti u službi bilo koje partije. To nije novinar nego politićki djelatnik. Centralni komitet KP je nekad davno to lijepo oblikovao i zvao društveno-politički radnik, kaže Emil Karamtić iz Udruženja bh. novinari.
Zastrašivanje
Mediji u Bosni i Hercegovini prema mišljenju freelancerice Sanele Gaković danas su daleko od nezavisnih. Razloga je mnogo, a ključni je potreba za financijama i opstankom.
-Vidimo to po izvještavanju. Toliko je tih portala da sad ne nabrajam. Drugo, dosta je medija i novinara koji su nemarni u izvještavanju. Uvijek moramo imamo dva izvora da bismo napravili vijest. Zašto nemarnost? Više je razloga, a jedan od njih je to što su loše plaćeni. Ako urednik nije taj koji inzistira, ni novinar se neće truditi, kazača jeSanela Gaković, freelancer.
Narodna Skupština Republike Srpske početkom godine usvojila je, u prvoj fazi, zakon koji predviđa visoke novčane kazne za klevetu, a koji je izazvao dosta kritika medijskih radnika i nevladinog sektora. Nacrt zakona za klevetu predviđa novčane kazne od oko 2.500 do čak 60.000 eura. Veće kazne propisane su u situacijama kada je kleveta iznesena u medijima, uključujući i društvene mreže i javne skupove.
-Zakon o kleveti u Republici Srpskoj je klasik zastrašivanja. Kako ljude zabaviti sa samim sobom na određeni period? Oni su nas zabavili duži period. Mislim da se tu ništa neće dogoditi. Novinari će isto raditi. Ne znam tko je taj koji će novinare uspjeti kazniti tri, pet ili sedam godina. Ako razotkrijem neku aferu, ja ću je sigurno objaviti, poručio je Karamatić.
Jedini pravi smjer za očuvanje digniteta i uloge medija u zdravom društvu je europski put i prijem u Europsku uniju. Zakoni Unije su dobri, jasni i primjenjuju se za razliku od današnje Bosne i Hercegovine u kojoj određeni zakoni važe za jednu grupu stanovništva, a za drugu – ne. Točnije na drugoj se ne primjenjuju.
-Bosna i Hercegovina je država koju Europska unija želi priključiti sebi. Ne želi je ostaviti na vjetrometini. Europska unija osluškuje koliko stanovništvo samo sebi želi dobro. To su radili i u Sloveniji i Hrvatskoj. Ako mi ne želimo dobro sami sebi, pa šta očekujemo od Europske unije? Ako ne želimo dobre zakone i novinarsku slobodu, šta očekivati?, dodao je Karamatić.
Loš položaj
Loš položaj medijskih radnika dijelom je uzrokovan neradom i nemarom nadležnih tužiteljstava. Ponekad i indirektno, zatvaranjem očiju pred kriminalima koje rade oni koji u ovoj zemlji danas donose najvažnije odluke. Primjer je i spomenuti pokušaj donošenja Zakona o kleveti u Republici Srpskoj.
-Oni koji trebaju donijeti Zakon, moraju biti predmet tužitejlstava i sudstva, a ne donositi zakon. Gospodo tužitelji obradite ih, a ne dozvolite njima da donose zakone. Visoki predstavnik i međunarodne vojne snage ovdje su pokazatelj kakvi nas političari vode. Možemo ih mi hvaliti, ali zašto je tu visoki predstavnik ako oni zaslužuju epitete? Zašto su tu oružane snage NATO-a, ako ćemo njima davati epitete?, kazao je Karamatić.
Samo u prošloj godini, Udruga BH novinari zabilježila je 69 slučajeva kršenja slobode izražavanja novinara i napada na novinare, uključujući fizičke napade, internetske i osobne prijetnje, klevetničke kampanje i mobing.
Medijska zajednica zalaže se za novi zakon o slobodi informacija, koji bi obvezao javna tijela na proaktivnu transparentnost i za uvođenje zakona o transparentnosti vlasništva nad medijima i financiranje medija iz javnih proračuna. H. Ž.