Rusko-njemački plinovod Sjeverni tok 2 "opasno geopolitičko oružje Kremlja", ustvrdio je u nedjelju ukrajinski predsjednik primajući u Kijevu njemačku kancelarku koja se zauzima za taj projekt.

Taj podmorski plinovod u Baltičkom moru koji je pred završetkom, izravno će povezivati Rusiju i Njemačku, uzimajući Ukrajini najmanje 1,5 milijarda dolara na godinu, koliko sada dobiva za tranzit ruskog plina preko svog teritorija i izbijajući joj iz ruku sredstvo diplomatskog pritiska na ruskog takmaca.

“Propitujemo taj projekt isključivo u smislu sigurnosti i smatramo ga opasnim geopolitičkim oružjem Kremlja”, rekao je Volodimir Zelenski na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s Angelom Merkel.
“Najvećim rizicima bit će izložena Ukrajina”

“Nitko ne može nijekati da će najvećim rizicima zbog dovršetka Sjevernog toka 2 biti izložena Ukrajina”, istaknuo je.

Kancelarka koja na jesen odlazi s dužnosti, pokušala je još jednom umiriti Kijev, rekavši da je postignut dogovor sa Sjedinjenim Državama, koje su htjele zaustaviti projekt, kako bi se projekt nastavio, uz uvjet da se Moskva neće koristiti njime za slabljenje Ukrajine i uz uvjet da produlji ugovor o provozu plina nakon 2024.

Merkel je podsjetila da je u petak u Moskvi zatražila od predsjednika Vladimira Putina da se produlji “ugovor o provozu ruskog plina kroz Ukrajinu koji istječe 2024.”

“Suglasni smo s Amerikancima da se plinom ne smije koristiti kao geopolitičkim oružjem i to će na kraju biti u funkciji produljenja ugovora. Što se to dogodi prije, bit će bolje”, dodala je.

No predsjednik Zelenski je rekao da je sve dosad o produljenju tranzitnog ugovora čuo “tek općenite stvari”.
Merkel kaže da razumije zabrinutost Zelenskog

Kancelarka je rekla da razumije “veliku zabrinutost” predsjednika Zelenskog, istaknuvši da Berlin ima “posebnu odgovornost” u vezi s time.

Njemačko-američki dogovor omogućuje uvođenje “sankcija bude li se (plin) koristio kao oružje”, rekla je.

Angela Merkel je na kraju rekla da će ova obećanja biti “obvezujuća i za buduće njemačke vlade” jer se kancelarka sprema na odlazak nakon 16 godina na vlasti.

Ukrajina, saveznik Zapada, poprište je proruskog separatističkog rata na istoku od 2014. koji je izbio nakon ruske aneksije ukrajinskog Krima.

Premda su ukrajinske vlasti zahvalne Merkel na njezinoj potpori u sukobu s Moskvom, zamjeraju joj što je isključila plinsko pitanje iz djelokruga europskih sankcija, nastojeći na izgradnji plinovoda Sjeverni tok 2.