Nova studija izaziva uobičajene stereotipe o obrascima govora između muškaraca i žena, pokazujući da žene imaju tendenciju da razgovaraju više od muškaraca tijekom rane do srednje odrasle dobi. Znanstvenici su analizirali podatke od 2197 sudionika sudionika istraživanja u četiri zemlje tijekom 14 godina, koristeći uređaj za snimanje za snimanje razgovora u pozadini. Otkrili su da žene u dobi između 25 i 64 godine izgovore u prosjeku 3275 više riječi dnevno od muškaraca, što je ekvivalentno 20 dodatnih minuta razgovora. 

U drugim dobnim skupinama razina govora bila je otprilike jednaka, prenosi Zimo.hr. 'Postoji snažna međukulturalna pretpostavka da žene govore puno više od muškaraca. Željeli smo vidjeti stoji li ta pretpostavka kada je empirijski testirana', kaže klinički psiholog Colin Tidwell, sa Sveučilišta u Arizoni i jedan od autora studije koja je objavljena u časopisu Journal of Personality and Social Psychology. 

Nova studija se temelji na studiji iz 2007. godine koju je proveo dio znanstvenika koji je sudjelovao i u novom istraživanju i koja je tada otkrila da su oba spola izgovorila oko 16 tisuća riječi dnevno. Međutim, ovaj prošireni skup podataka iz nove studije otkriva nijanse koje je ranija studija propustila, posebno rodni nesklad u srednjoj odrasloj dobi. Znanstvenici nagađaju da odgovornosti za brigu o djeci mogu igrati ulogu u toj razlici. 

'Ako bi biološki čimbenici poput hormona bili glavni uzrok, među nadolazećim odraslima također bi trebala biti prisutna velika razlika u spolu. Ako bi društvene generacijske promjene bile pokretačka snaga, trebala bi postojati postupno rastuća spolna razlika sa starijim sudionicima. No, ništa od toga nije bio slučaj', kaže psiholog Matthias Mehl, sa Sveučilišta u Arizoni. Unatoč trendovima, pojedinačne varijacije bile su značajne. Najmanje pričljivi sudionik u istraživanju, muškarac, izgovarao je samo 62 riječi dnevno, dok je najbrbljiviji, također muškarac, dosegao čak 124.134 riječi dnevno. Studija također napominje da ukupna razina govora opada, vjerojatno zbog povećanog vremena provedenog pred zaslonom. Buduća istraživanja istražit će veze između druženja i općeg zdravlja. 'Dokazi su vrlo jaki da je druženje povezano sa zdravljem, barem u istoj mjeri kao što su tjelesna aktivnost i spavanje', kaže na kraju Mehl.