Priredila: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Kako se žene tretiraju u medijima tema je analize koja je provedena u medijima u svijetu, pa tako i u BiH. O tome je za emisiju ‘Grad na dlanu’ Radija gradska mreža (RGM) govorila predsjednica udruge ‘Novi put’ iz Mostara, Abida Pehlić.

Radi se o flobalnom projektu paćenja medija (GMMP), vodeće aktivnosti WACC-a, i to je najveće i najdugovječnije istraživanje o rodu u svjetskim medijima.

Svakih pet godina ovo istraživanje prati odabrane pokazatelje roda u medijima, uključujući prisutnost žena u odnosu na muškarce, rodne predrasude i stereotipe u vijestima i drugom sadržaju.

Posljednje istraživanje provedeno je 6. svibnja 2025. godine, što je 25 godina od prvog GMMP-a. Istraživanje se vrši svakih pet godina po već utvrđenoj i svjetski priznatoj metodologiji monitoringa medija.

Rodno nasilje – bolna točka bh društva

-Globalni projekt praćenja medija je projekt koji već 25 godina kontinuirano prati predstavljanje žena u medijima, odnosno, na koji način i u kojim vijestima su žene prikazane u medijima. Naše udruženje je zajedno sa skoro 200 zemalja svijeta 6. svibnja prošle godine provelo 24-satno istraživanje u kojima smo analizirali 20 tiskanih i digitalnih medija u BiH i rezultati su slični onima koje smo dobili tijekom prethodnih istraživanja koje je održano 2020. godine, rekla je Pehlić.

Pehlić kaže kako su, kao i prethodnih monitoringa, rezultati prikazali dominantnu prisutnost političkih vijesti, sa skoro 30% zastupljenosti tog dana istraživanja. Slijede vijesti o socijalno-pravnim pitanjima, koje su u medijima bile prisutne oko 23%, potom vijesti o počinjenju kaznenih djela, nasilja itd.

-Specifičnost prošlogodišnjeg monitoringa je fokus na vijstima koje se odnose na nasilje nad ženama i načina na koje je to nasilje opisano. Oko 2% vijesti odnosile su se na vijesti o rodno zasnovanom nasilju i bile su zastupljene u tiskanim i internet medijima, dok na radiju i televiziji toga dana uopće nis bile obrađivane. Takvo marginalno prisustvo vijesti o rodno zasnovanom nasilju u BiH, iako svjedočimo o svakodnevnom porastu nasilja nad ženama, porastu slučajeva femicida, pa čak i ubojstva rođene djece zajedno s majkama, još uvijek naglašava potpunu nepovezanost društvenih prioriteta koji se prikazuju u vijestima. Ne obraća se dovoljno pozornosti nečemu što zaista postaje boljna točka našega društva, kaže o rezultatima istraživanja predsjednica udruge ‘Novi put’.

Pehlić kaže kakvo je ovakvo izvješćivanje medija ustaljeno od ranije. Međutim, skreće pozornost kako je, zbog porasta slučjeva rodno zasnvanog nasilja na svjetskoj, pa tako i bh razini, fokus na rodno zasnovanom nasilju.

Žene odsutne iz ozbiljnih vijesti, ali prednjače na sceni  

-Kao i prethodnih monitorniga, i ovo istraživanje je pokazalo kako su žene, zapravo, odsutne iz vijesti koje govore o donošenju odluka ili vijesti koje ukazuju da žene imaju moć u donošenju odluka. Rezultati pokazuju kako je samo 4% žena prikazano u političkim vijestima, a čak 96% muškarci, iako imamo demokratske kvote u kojima žene moraju biti prisutne kao političke predstavnice. S druge strane, vidimo da su žene jako prisutne u vijestima o rodno zasnovanom nasilju – čak 80% subjekata u takvim vijestima u žene koje su prikazane kao žrtve, kaže Pehlić.

Ali, monitorig je pokazao i kako su žene značajno prisutne u rubrikama i vijestima o poznatim osobama, umjetnosti, sceni itd., – čak 71%.

-To ojačava uvriježene stereotipe kako su žene te koje su ili žrtve nasilja i one koje se bave show biznisom, odnosno, zabavnim sadržajem, kaže uz zaključak kako se protiv takvog pristupa treba boriti odgovornnim, profesionalnim i educiranim novinarstvom.

Pehlić podsjeća kako i bh društvo ima značajan broj žena na odgovornim dužnostima i odlučujućim pozicijama te koje aktivno sudjeluju u donošenju odluka.

-Mislim da bi mediji trebali malo više pozornosti posvetiti ženama i malo više se fokusirati na razgovore s njima, ističe.

Žene izložene javnom linču na internetu

Ali, pri tom skreće pozornost i za, kako je rekla, veliki problem koji nije dovoljno shvaćen – online nasilje na ženama, na društvenim mrežama, komentarima na portalima itd. koje je bilo nezamislivo prije 20-ak godina.

-Tu su žene političarke, žene koje su na javnim dužnostima, nerijetko izložene javnom linču, seksističkom govoru, mizoginiji ili slično, za razliku od njihovih muških kolega. Mislim da je to jedan razlog zašto žene nisu prisutne u medijima. Trebali bi raditi na sankcioniranju govora mržnje jer mi u BiH smo svjesni da nikada ne možete uvrijediti jednog muškarca kao što možete uvrijediti jednu ženu. Nisu sve žene jednako osnažene i jednako u stanju nositi se s govorom mržnje i skesističkim komentarima, vrijeđanjem na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, spola, po osnovu obitelji ili neimanja obitelji itd. To je jedan jako kompleksan problem i s njim se moramo pozabaviti jer ako izgubimo žene iz našeg etera i diskursa, izgubili smo polovicu našega stanovništva jer žene čine više od 50 posto stanovništva. Bojim se da ćemo izgubiti kvalitetan kadar žena koji mogu puno toga doprinijeti, ali njihov glas se neće dovoljno čuti zbog tog nasilja nad ženama na internetu, to je naša realnost, rekla je Pehlić, istaknuvši kako postoje elementi sankcioniranja digitalnog nasilja.

Ona je kazala kako upravo žene mogu puno učiniti u borbi protiv nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, ali i djecom, jer, kako je rekla, nasilje u obitelji nije samo nasilje nad suprugom i majkom već i nad djecom.

Osvrnula se kako žene putem nevladinih sektora puno utječu u stvaranju svijsti o nužnosti borbe protiv nasilja. Ali, ni sve žene nisu na tom “fonu”.

-Ponekad i neke žene također imaju jako negativan narativ. Kada smo imali vijesti o žrtvama femicida, mogli su se pročitati komentari žena koje traže krivicu u žrtvama femicida, koje traže krivicu u ženama, što je poražavajuće, smatra Pehlić

Uspoređuući rezultate istraživanja u BiH s rezultatima na svjetskoj razini, Pehlić kaže da su rezultati i u BiH i u svijetu “prilično poražavajući te da se postotak vijesti o rodno zasnovanom nasilju kreće oko 2% do 3% na globalnoj razini.