Zlatne rezerve Bosne i Hercegovine nepromijenjene
Zlato
Zlatne rezerve – količine zlata koju drži centralna banka ili državna riznica, pohranjene kao poluge u sigurnim trezorima, služe kao zaštita od inflacije, stabilizator su valute i zaštita od ekonomske krize. Mnoge zemlje gomilaju zlato i danas koristeći ga kao stratešku financijsku imovinu kako bi ojačale svoju ekonomiju te zaštitile svoju valutu na globalnoj sceni.
Zlatne rezerve u Bosni i Hercegovini u 2024. godine bile su nepromijenjene, piše Forbes. U trećem kvartalu prošle godine iznosile su 1,49 tona, kao i u drugom kvartalu 2024. U prosjeku Bosna i Hercegovina je od 2000. do 2024. godine imala 1,54 tonu. Najviši nivo od 2,99 tona dosegnula je u prvom kvartalu 2013. Rekordno niska količina od 0,00 tona zabilježena je u drugom kvartalu 2000. godine.
Promatrano u novcu, bh. rezerve zlata u listopadu 2024. godine iznosile su 130,879 milijuna američkih dolara.
Prema izvješću Svjetskog vijeća za zlato od 100 obuhvaćenih zemalja, BiH je zauzela 100. mjesto po rezervama zlata u prošloj godini. Međutim, ni neke druge zemlje u našem bližem okruženju nisu naročito visoko rangirane. Tako naprimjer Slovenija zauzima 91. mjesto (sa zalihama od 3,2 tone), a Albanija 90. (sa zalihama od 3,4 tone), dok je Srbija najviše pozicionirana na 53. mjestu sa (43,6 tona zlata).
Svjetsko vijeće za zlato napominje kako je rangiranje ažurirano u listopadu 2024. godine i prikazuje podatke dostupne u to vrijeme. Podaci su preuzeti iz Međunarodnog monetarnog fonda (IMF), Međunarodne financijske statistike (IFS) od listopada 2024. godine, kao i drugih izvora. Na listi nisu sve zemlje svijeta. Kako navodi Vijeće, poznato je da neke zemlje posjeduju zlato, ali to ne izvještavaju javno.
Zemlja sa najvećim rezervama zlata je i na kraju 2024. godine bila Amerika (8.133 tone). Njemačka je druga sa znatno manjim rezervama (3.351 tona), dok je na trećem mjestu organizacija – IMF sa (2.814 tona). U top pet našle su se Italija s 2.451 tonom i Francuska s 2.436 tona..