Zoran Mikulić, zastupnik u skupštini HNŽ-a, kažnjen je sa 5000 KM zbog obavljanja angažmana u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH dok je pokrenut postupak protiv gradonačelnika Prnjavora, Darka Tomaša zbog istovremenog članstva u Upravnom odboru Centralne banke BiH, piše Transparentno.ba.

Oba postupka pokrenuta su po prijavama Transparency Internationala u BiH (TI BiH), i dok se u predmetu protiv Darka Tomaša tek treba utvrditi postoji li sukob interesa, odluka o kažnjavanju Mikulića donesena je nakon više od godinu dana od prijave te njegovog odbijanja da napusti jednu od nespojivih funkcija, što mu je Komisija prethodno naložila.

Kazne stižu mjesecima nakon prijava

Slučajevi Mikulića i Tomaša nastavljaju niz postupaka pokrenutih po prijavama TI BiH zbog obavljanja nespojivih funkcija. Iako je Komisija tokom ove godine izrekla više novčanih sankcija, pojedini predmeti mjesecima su čekali odluku, a u nekoliko slučajeva kazne su uslijedile nakon ignoriranja odluka i poziva da stupe sa spornih funkcija i otklone sukob interesa.

U travnju ove godine sa 5.000 KM kažnjen je Nikola Čiča, direktor Agencije za antidoping kontrolu BiH, koji je istovremeno bio na čelu Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“ a koje je samo iz proračuna Federacije BiH u 2023. godini dobilo 340.000 KM. Kako se radi o udruženju koje se financira javnim sredstvima višim od dozvoljenog praga a nakon prijave TI BiH, Komisija mu je prethodno utvrdila sukob interesa i pozvala ga da podnese ostavku, ali je novčana kazna uslijedila nakon što nije postupio po tom pozivu.

Sličan slučaj je i Marija Ćosić, savjetnica zamjenika predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinka Čavare, koja je istovremeno obavljala dužnost vijećnice u Općinskom vijeću Busovače. Komisija ju je u ožujku 2026. godine kaznila sa 5.000 KM, nakon prijave koju je TI BiH podnio još u srpnju prethodne godine.

Odlučivanje u ovom predmetu više puta je odgađano jer članovi Komisije nisu mogli postići suglasnost o tumačenju zakonskih odredbi. Raspravljalo se, između ostalog, o tome je li za utvrđivanje nespojivosti funkcija potrebno da osoba obje dužnosti obavlja u punom radnom vremenu što je produžilo postupak u predmetu koji se odnosio na istovremeno obavljanje dvije javne funkcije na različitim nivoima vlasti.

Po prijavi TI BiH u listopadu je sa 5.000 KM kažnjen i Robert Vidović, glavni tajnik Vijeća ministara BiH, zbog istovremenog usporednog članstva u Upravnom odboru Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA). Komisija mu je naložila da napusti jednu od funkcija, ali je sankcija izrečena više od godinu dana nakon prijave TI BiH iz kolovoza 2025. godine.

Vidović je osporio nalaze Komisije, tvrdeći da mu je mandat u Upravnom odboru FIPA-e ranije istekao, te najavio preispitivanje odluke pred Sudom BiH.

Novi zakon, ali stari problemi u odlučivanju

Ovi slučajevi pokazuju da izricanje sankcija ne znači nužno i pravovremeno otklanjanje sukoba interesa odnosno da su dužnosnici, kod kojih je Komisija je utvrđivala nespojivost funkcija i pozivala ih da odstupe, kažnjavani tek nakon što su odbili postupiti po nalogu.

Osim ovih, problemi u radu Komisije prisutni su od početka primjene novog Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH dok je samo uspostavljanje Komisije pratilo kašnjenje zbog odugovlačenja pri donošenja podzakonskih akata, nedostatka organizacijskih uvjeta za rad i sporog rješavanje prijavljenih slučajeva.

TI BiH je još tokom usvajanja zakona upozoravao da način organizacije i odlučivanja Komisije može otvoriti prostor za opstrukcije i neefikasnu primjenu propisa a dosadašnja praksa i primjeri poput Mikulića i ostalih gdje su prisutna višemjesečna odgađanja, pokazuje koliko je važno da Komisija odluke donosi bez nepotrebnog odugovlačenja.